Na TikToku i drugim društvenim mrežama eksplodirao je trend poznat kao 'looksmaxxing', pokret koji mlade muškarce uči kako "maksimizirati" svoj fizički izgled. Ono što ga čini toliko privlačnim jest ideja da je privlačnost vještina koja se može naučiti i sustavno poboljšati.

Od njege kože do novog životnog stila

'Looksmaxxing' se temelji na ideji da se izgled može optimizirati, a metode su podijeljene u nekoliko kategorija. Najpopularniji dio trenda, poznat kao 'softmaxxing', obuhvaća neinvazivne i dostupne promjene. To uključuje usvajanje stroge rutine za njegu kože, odabir frizure koja najbolje odgovara obliku lica, redovito vježbanje s ciljem izgradnje mišićne mase i smanjenja postotka masnog tkiva te uravnoteženu prehranu bogatu nutrijentima.

Veliki naglasak stavlja se i na tehniku zvanu 'mewing', a to je specifičan položaj jezika u ustima koji, prema tvrdnjama zagovornika, s vremenom može definirati i izoštriti liniju čeljusti.

S druge strane spektra nalazi se 'hardmaxxing', koji podrazumijeva drastičnije i invazivnije zahvate, poput estetskih operacija (korekcije nosa, implantati u čeljusti) ili korištenja anaboličkih steroida. Iako je ovaj dio trenda znatno kontroverzniji, većina pratitelja fokusira se na dostupnije i zdravije metode samopoboljšanja.

Ideali ljepote

Popularnost 'looksmaxxinga' leži i u tome što nudi jasno definirane ciljeve i ideale ljepote. Zajednica koja ga promovira ima vlastiti rječnik, a ključni pojmovi su 'lovačke oči' (hunter eyes) - blago ukošene oči s minimalno vidljivim kapkom, te oštra i izražena čeljust, što se smatra vrhuncem muške privlačnosti.

Granica između samopoboljšanja i opsesije

Iako je želja za poboljšanjem izgleda prirodna, stručnjaci upozoravaju da fiksacija na strogo definirane ideale može dovesti do narušenog samopouzdanja. Potraga za savršenstvom može potaknuti tjelesnu dismorfiju, anksioznost i opsesivno mjerenje vlastite vrijednosti isključivo kroz izgled, piše BBC.

Na forumima posvećenim ovom trendu korisnici često traže iskrene procjene svog izgleda, što može biti motivirajuće, ali i dovesti do pretjerane samokritičnosti. Ključ je u postavljanju granice između zdravog rada na sebi i opsesije koja poručuje da osoba onakva kakva jest nije dovoljna.