Pokušaj preciznog mjerenja i usporedbe bogatstva kroz različite epohe gotovo je nemoguć zadatak, no procjene ekonomskih povjesničara daju nam uvid u razmjere moći koju su držali najimućniji pojedinci.

Apsolutni vrh svih ljestvica gotovo uvijek zauzima Mansa Musa, vladar Malijskog Carstva iz 14. stoljeća. Njegovo bogatstvo, procijenjeno na današnjih 400 milijardi dolara, bilo je toliko golemo da su ga suvremenici opisivali kao 'neopisivo'.

Njegovo carstvo kontroliralo je više od polovice svjetske zalihe zlata i soli. Najpoznatija ilustracija njegove moći je legendarno hodočašće u Meku 1324. godine, kada je njegova karavana s desecima tisuća ljudi i devama natovarenim zlatom putovala preko Egipta. U Kairu je podijelio toliko zlata da je nenamjerno izazvao hiperinflaciju i srušio lokalnu ekonomiju na više od deset godina, što je jedinstven slučaj u zabilježenoj povijesti.

Najbogatiji čovjek modernog doba

Nekoliko stoljeća kasnije, u doba industrijske revolucije, pojavila se nova vrsta bogataša. Američki magnat John D. Rockefeller smatra se najbogatijim čovjekom modernog doba, s imovinom koja bi danas vrijedila između 340 i 630 milijardi dolara. Njegova kompanija Standard Oil u jednom je trenutku kontrolirala nevjerojatnih 90 posto američke proizvodnje nafte, čime je stekao monopolističku moć koja je na kraju dovela do donošenja protumonopolskih zakona.

Uz njega stoji i Andrew Carnegie, škotsko-američki industrijalac čije je ime postalo sinonim za čelik. Nakon što je prodao svoju tvrtku za iznos koji bi danas vrijedio stotine milijardi dolara, Carnegie je ostatak života proveo kao jedan od najvećih filantropa u povijesti, donirajući gotovo cjelokupno bogatstvo za osnivanje knjižnica, škola i sveučilišta, vjerujući u svoje 'Evanđelje bogatstva' prema kojem bogati imaju moralnu dužnost pomagati društvu.

Europski vladari

Bogatstvo europskih vladara i bankara također je ostavilo dubok trag. Posljednji ruski car, Nikolaj II. Romanov, upravljao je bogatstvom Ruskog Carstva procijenjenim na današnjih 300 milijardi dolara. Njegova imovina nije bila samo osobna, već je bila neodvojiva od golemog državnog aparata koji je kontrolirao nepregledna prostranstva, rudnike i palače.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Rebecca Victoria Romanoff (@rebecca_victoria_romanoff)

S druge strane, Jakob Fugger, njemački bankar iz 16. stoljeća poznat kao 'Jakob Bogati', pokazuje kako se moć mogla steći i bez krune. Svojim kapitalom, stečenim kroz rudarstvo i trgovinu, financirao je careve i pape, presudno utječući na europsku politiku i dokazujući da novac može biti jednako moćan kao i kraljevska krv.

Priča o bogatstvu često je bila i priča o osvajanju i kontroli zemlje. Vilim Osvajač, nakon što je 1066. godine pokorio Englesku, postao je vlasnik gotovo cjelokupne zemlje, a njegovo se bogatstvo procjenjuje na današnjih 229 milijardi dolara. Njegova raspodjela posjeda normanskim sljedbenicima stvorila je temelje engleskog feudalnog sustava, dok je popis sve imovine u slavnoj 'Knjizi Sudnjeg dana' (Domesday Book) bio prvi takav sveobuhvatni administrativni pothvat u Europi.

Indijski vladar i američki inovatori

U Indiji je Mir Osman Ali Khan, posljednji nizam Hyderabada, bio najbogatiji čovjek svog vremena, s imovinom vrijednom oko 230 milijardi današnjih dolara.

Njegovo bogatstvo potjecalo je iz rudnika dijamanata Golconda, koji su bili jedini svjetski izvor u to doba. Legenda kaže da je slavni Jacob dijamant, jedan od najvećih na svijetu, koristio kao pritiskač za papir.

Istovremeno, u Americi je Henry Ford gradio svoje carstvo na potpuno drugačiji način. Iako nije bio bogat kao Rockefeller, njegova inovacija pokretne trake i stvaranje pristupačnog Modela T nisu samo njemu donijeli bogatstvo procijenjeno na 200 milijardi dolara, već su i revolucionirali industriju i stvorili modernu srednju klasu.