Mnogi od najpoznatijih književnih klasika današnjice nekoć su bili smatrani opasnima, nemoralnima ili subverzivnima. Od dječjih priča do distopijskih romana, cenzori diljem svijeta pronalazili su razloge za uklanjanje djela s polica knjižnica i škola. Ipak, unatoč zabranama, ove su knjige preživjele i postale neizostavan dio svjetske književnosti.

'Ljubavnik Lady Chatterley'

Jedan od najpoznatijih primjera cenzure svakako je roman D. H. Lawrencea 'Ljubavnik Lady Chatterley' iz 1928. godine. Knjiga je bila zabranjena u Velikoj Britaniji, SAD-u, Kanadi, Australiji i Japanu zbog eksplicitnih opisa seksualnih odnosa i korištenja psovki, što je smatrano "opscenim".

Dodatnu kontroverzu izazvao je prikaz ljubavne veze između žene iz aristokratske klase i lovočuvara, što se tumačilo kao napad na tadašnji društveni poredak. Zabrana u Velikoj Britaniji ukinuta je tek 1960. nakon povijesnog suđenja.

'Lolita'

Sličnu sudbinu je doživjela i 'Lolita' Vladimira Nabokova. Zbog iznimno kontroverzne teme o opsesiji odraslog muškarca dvanaestogodišnjom djevojčicom, roman je zabranjen u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Argentini i Južnoj Africi, gdje su ga vlasti smatrale pornografskim i nemoralnim djelom.

'1984'

Distopijski roman Georgea Orwella '1984' bio je na meti različitih režima. U Sovjetskom Savezu bio je zabranjen jer je prepoznat kao izravna kritika staljinizma i totalitarnog sustava. Ironično, u nekim školskim okruzima u SAD-u knjiga je osporavana pod optužbom da je "prokomunistička" te da je prenaglašen seksualni sadržaj.

'Životinjska farma'

Orwellova satira 'Životinjska farma' također je bila zabranjena u SSSR-u i drugim komunističkim zemljama, a 2002. godine škole u Ujedinjenim Arapskim Emiratima uklonile su je s popisa lektire jer prikazi svinja koje govore vrijeđaju islamske vrijednosti.

'Alisa u zemlji čudesa'

Čak su i priče namijenjene djeci bile predmet cenzure. 'Alisa u zemlji čudesa' Lewisa Carrolla zabranjena je 1931. godine u kineskoj provinciji Hunan. Cenzori su smatrali da je "katastrofalno" prikazivati životinje koje govore ljudskim jezikom i stavljati ih na istu razinu kao ljude.

U SAD-u su je tijekom šezdesetih godina prošlog stoljeća roditelji pokušali zabraniti tvrdeći da scene s gusjenicom koja puši nargilu promiču upotrebu droga.

'Čarobnjak iz Oza'

'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma također se suočio s otporom. Javne knjižnice u Chicagu zabranile su ga 1928. godine jer su smatrale da knjiga prikazuje žene u "previše snažnim liderskim ulogama". Godinama kasnije, 1986., skupina obitelji u Tennesseeju tužila je školski sustav jer su smatrali da knjiga promiče "bezbožni supernaturalizam" i vještičarenje.

'Harry Potter'

Serijal o Harryju Potteru autorice J. K. Rowling, unatoč globalnoj popularnosti, i danas je jedna od najosporavanijih knjiga. Glavni razlog zabrana u školama u SAD-u i Ujedinjenim Arapskim Emiratima jest navodno promicanje vještičarenja i okultizma.

Brojne američke kršćanske skupine tvrdile su da knjige potiču djecu na bavljenje sotonizmom i Wicca religijom, zbog čega su organizirale javna spaljivanja knjiga.