Politička pismenost vještina je 21. stoljeća, a uz medijsku pismenost ona je ta koja će osposobiti kritične mase mladih da aktivno sudjeluju u aktivnostima svoje zajednice, da prosuđuju i donose odluke za boljitak svih mladih. Upravo s tim u mislima u sklopu projekta Centra Krugovi ''PoMLADImo Novi Zagreb'' pokrenuta je aktivnost Simulacija lokalnih izbora kojom se mladima želi približiti sam mehanizam izbora te načini na koje oni mogu sudjelovati – primarno u svojoj lokalnoj zajednici. Projekt "PoMLADImo Novi Zagreb" odobren je i sufinanciran od strane Grada Zagreba.

Do sada je simulacijom obuhvaćeno gotovo 200 srednjoškolaca koji su imali priliku kroz jednu od odabranih uloga sudjelovati u kreiranju programa imaginarnih kandidata za stranke koje su sami birali. Projekt je svoje prve korake napravio prošle godine, a ove godine okupio je 90 novih mladih ljudi koji su na simulaciji mogli sudjelovati u četiri različite uloge: stranke, građani, aktivisti i mediji te mentori. Kroz vikend koji je iza nas imali su priliku testirati svoju kreativnost i kritičko razmišljanje, a kući su, sigurni smo, otišli s više znanja nego što su došli te su u dobroj poziciji da o političkoj pismenosti uče i svoje druge razredne kolege. 

Da stvari na kraju dana zbilja funkcioniraju pobrinuo se tim volontera s Filozofskog fakulteta, Fakulteta političkih znanosti i Sveučilišta Vern koji su u službi mentora imali priliku znanje s fakulteta pretočiti u praksu kroz savjete i vođenje mladih prilikom kreiranja njihovih političkih kampanja.

Volonteri su kroz sudjelovanje u projektu izvršavali i svoje nastavne obaveze, a jedna od tih inicijativa, što je novina u ovoj godini Simulacije, došla je i sa Sveučilišta Vern i njihove profesorice, nekadašnje političke zastupnice, Mirele Holy. Nakon pomno saslušanih programa mladih koji su bili podijeljeni u četiri stranke i timove aktivista i građana, izabran je pobjednik, a ovogodišnje lokalne izbore na Simulaciji odnosi stranka S.O.S. i njihov kandidat Matija Dražetić, koji je predstavljao svojevrsnu političku lijevicu.

Začetnica ovog projekta je, Helena Stepić, studentica diplomskog studija sociologije pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koja je na ovu ideju došla upravo promatrajući rezultate raznih istraživanje te uočavajući nesrez između tih brojki i stvarne političke aktivnosti. Danas sa smiješkom na licu zaključuje kako je pokretanje ovog projekta bio pun pogodak, a ono što je ona naučila od mladih oplemenilo je nju i tim koji je okupila.

"Simluacija lokalnih izbora kao aktivnost u sklopu projekta ''PoMLADimo Novi Zagreb'' ove godine ušla je u svoju drugu godinu izvođenja. Kao voditeljica organizacijskog tima iznimno sam zadovoljna okupljenim timom, odnosno radom studenata te brojem odazvanih mladih ljudi koji su odlučili sudjelovati na samoj Simluaciji. Ono što nam projekt pokazuje je to da mladi žele politički participirati, ali da ne vide način kako, odnosno da ne znaju strukturirati svoja htijenja u konkretnu akciju. Projektom im, kroz svojevrsnu simulaciju, dajemo konkretne informacije o tome što mogu napraviti za svoju lokalnu zajednicu i kakvu to refleksiju može imati na njih i njihove vršnjaske u cijelini. Na ovogodišnjoj Simluaciji sudjelovalo je 40-ak mladih koji su pokazali znanje o temi, a mi smo si dali truda da im pokažemo kako to znanje, uz sveprisutnu želju, mogu iskoristiti da bi bili aktivnim građaninom. Vjerujemo da su nakon ove Simulacije još spremniji pokazati da mladi nisu tek pasivni pijuni, već ljudi s glasom koji diktira promjene u zajednici", rekla je Helena.

Na Simulaciji je pozdravim govorom sve pozdravila i zastupnica u Hrvatskom saboru Sandra Benčić, koja smatra da mladi u Hrvatskoj nisu dovoljno politički pismeni, ali da je politička participacija mladih važna jer se mladi moraju sami prezentirati. "Ovakvi  projekti, kao što je simulacija lokalnih izbora, trebali bi se provoditi na razini cijele države. Učenje kroz simulaciju i međusobnu interakciju su put transformacije našeg obrazovnog sustava. Ja sam se cijeli život zalagala za uvođenje građanskog odgoja u škole, ali nijedna vlast nije za to imala dovoljno hrabrosti. Za mene to nije hrabrost već zdrav razum. Jako sam sretna jer je u Zagrebu zaživio pilot projekt građanskog odgoja. Zalagat ćemo se za to da sva djeca u Hrvatskoj dobiju istu priliku i informacije. Mladi imaju pravo biti politički obrazovani i zahtjevati da ranije izađu na izbore. Upravo ovaj projekt omogućava mladima da uče za koje se vrijednosti zalažu pojedine stranke i kako se te vrijednosti apliciraju na rješavanje važnih pitanja, primjerice komunalnih", izjavila je Benčić.

Na istom tragu govorio je i predsjednik mjesnog odbora Stenjevec Ivan Vidak, koji je istaknuo da mladi nedovoljno participiraju u lokalnoj i nacionalnoj politici, a kao razlog navodi to da mladima politika u ovom trenutku ne nudi dovoljno. "Stranke nemaju dobro strukturirane programe za mlade i ne bave se dovoljno mladima. Treba im se ponuditi razlog zašto se baviti politikom jer politika se bavi svima nama", dodao je Vidak.

Teme i problemi kojima se mladi mogu baviti su mnogobrojne, a jedna od gorućih je ekologija te trenutni problem gospodarenja otpadom. Mladi tu imaju krucijalnu ulogu, ističe stručnjakinja za gospodarenje otpadom Nina Zubac, te su upravo oni ti koji trebaju učiti svoje roditelje o tome da stvari mogu drugačije funkcionirati. ‘"Gospodarenje otpadom je odraz društva u kojem živiš, odraz toga koliko smo spremni na promjene i koliko imamo povjerenja u ljude koji čine te promjene. Čini mi se da nema ljudi koji bi se ozbiljno uhvatili drugima približiti tu temu i odgovoriti im na sva pitanja koja ih brinu oko gospodarenja otpadom", rekla je Zubac.

Različita su područja mogućih aktivnosti mladih, a jedna od mogućnosti je aktivizam te su upravo na tu temu svoje priče predstavila i dvije mlade aktivistkinje – Maja Krištafor i Maja Osmančević. Kako govori Maja Krišatfor, važno je da mladi znaju da imaju neku vrstu moći u svojim rukama, a upravo tome je bio usmjeren i program ovogodišnje Simulacije lokalnih izbora.

"Vidimo da mladi znaju već  da imaju moć, da mogu promijeniti stvari i da ako ih se dovoljno udruži – njihov glas vrijedi. Jako je važno da mladi cijelo vrijeme preispituju to zašto je nešto takvo kakvo je. Aktivizam je dugoročan, to je maraton. I male promjene su važne da bi se dugoročno promijenile stvari. Svatko i s malim činom može biti aktivist. Biti aktivist danas znači djelovati za onaj cilj koji ti je važan u malim krugovima. Ne znači to nužno odlaziti na marševe i prosvjede. Dovoljno je već za obiteljskim stolom ili u društvu zalagati se za neku temu ili educirati druge - i to je aktivizam", objasnila je Maja Krištafor.

Maja Osmančević govori kako motivacija za njeno aktivističko djelovanje, čak i nakon svih ovih godina dolazi od činjenice da zna da promjene jednostavno moraju doći. "Znam da ako se neće desiti zbog mene, onda ću barem biti ta osoba koja postavlja sjeme za neki novi svijet. Baš zbog toga je i edukacija mladih o aktivističkom djelovanju jako važna, ali educiranje mladih nije samo važno zbog tog momenta prenošenja mog znanja njima, već i zbog mog učenja od njih, o njihovoj perspektivi", dodala je aktivistikinja Osmančević.

Mladima u Hrvatskoj, jasno je, treba više informacija o politici, odnosno treba im kvalitetnije obrazovanje. Time, kaže predsjednik Mreže mladih Hrvatske Leo Staković, možemo opravdati njihov manjak volje i želje za sudjelovanjem u političkim procesima i na državnoj i na lokalnoj razini. 

"Ono što mnogi zaboravljaju, pa i zanemaruju, je da mladi danas poprilično puno sudjeluju, ali na neke nekonvencionalne načine. Možda se neće u velikoj mjeri odazvati na izbore, ali će zato bojkotirati proizvode koji štete okolišu ili će djelovati u digitalnom svijetu koji još nije prepoznat kao konvencionalan način sudjelovanja, ali on to jest. Ovakvih projekata zato treba biti što više kako bi se upravo konvencionalni načini političkog participiranja približili mladima, ali kako bi i oni vladajućima približili svoje stavove i svoje načine", zaključio je Staković.