Statistike i znanstvena istraživanja potvrđuju da vaša slutnja nije pogrešna - raspodjela rođendana tijekom godine daleko je od ravnomjerne, a iza svega se kriju zanimljivi biološki i društveni razlozi

Najčešći rođendanski mjeseci

Globalno gledano, rujan se uvjerljivo ističe kao mjesec s najvećim brojem rođenja. Objašnjenje za ovaj fenomen, potvrđeno analizama u zemljama poput Velike Britanije i SAD-a, leži u začećima tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana. Opuštenija atmosfera, više slobodnog vremena i blagdansko raspoloženje u prosincu rezultiraju pravim baby-boomom otprilike devet mjeseci kasnije.

Najčešći rođendanski dani

Kada se podaci analiziraju na dnevnoj razini, uzorci postaju još jasniji. U svijetu se 9. rujan često navodi kao najčešći rođendan, a slijede ga drugi datumi iz istog mjeseca, poput 19. i 12. rujna. Štoviše, čak devet od deset najčešćih datuma rođenja pada u razdoblju između 9. i 20. rujna. S druge strane spektra nalaze se najrjeđi rođendani. Očekivano, prvo mjesto zauzima 29. veljače, koji se u kalendaru pojavljuje svake četiri godine.

No, zanimljivo je da su i blagdanski dani poput 25. prosinca i 1. siječnja globalno među najmanje popularnim danima za rođenje, što se dijelom objašnjava i praksom bolnica koje u te dane obavljaju samo hitne porođaje, dok se planirani carski rezovi i inducirani porodi zakazuju za druge datume.

Rođendani u Hrvatskoj

Podaci za Hrvatsku otkrivaju i neke lokalne specifičnosti. Prema obradi podataka za dvadesetogodišnje razdoblje, najčešći datum rođenja u Hrvatskoj je 22. rujan. Zanimljivo je da se svih petnaest najpopularnijih datuma za rađanje u Hrvatskoj nalazi u rujnu, i to uglavnom u drugoj polovici mjeseca, a ističe se i 27. kolovoz.

Ipak, najveća neobičnost u domaćoj statistici je 1. siječnja, koji je, za razliku od svjetskih trendova, kod nas vrlo čest datum rođenja. Smatra se da razlog tome nije samo veći broj poroda na Novu godinu, već i administrativna praksa iz prošlosti, kada su se djeca rođena krajem godine ponekad upisivala s prvim danom nove godine. Istovremeno, u Hrvatskoj prema popisu iz 2021. živi 2.399 osoba koje svoj pravi rođendan slave samo svake prijestupne godine.

Zašto je to tako?

Iako se blagdanska druženja često navode kao glavni razlog, znanost nudi dublje, biološko objašnjenje. Velika međunarodna studija koja je analizirala podatke stotina tisuća žena pokazala je da je glavni pokretač sezonalnosti rođenja zapravo sezonska plodnost. Istraživači su zaključili da ljudska plodnost, slično kao kod nekih drugih sisavaca, prirodno doseže vrhunac u razdoblju oko zimskog solsticija, odnosno u najkraćim danima u godini.

To znači da nismo plodniji samo zato što imamo više slobodnog vremena u prosincu, već i zato što naša biologija u to doba godine doseže svoj reproduktivni vrhunac.