Plivanje u hladnoj vodi rastući je trend koji nudi jedinstvenu mješavinu uzbuđenja i zdravstvenih prednosti. Sve više pojedinaca odlučuje se na kratko uranjanje u hladna jezera, mora ili kade napunjene ledom kako bi poboljšali svoje zdravlje. Zanimljivo je da su nekada ovakvi pothvati bili usko vezani uz uske tradicionalne zimske običaje, dok danas postaju cjelogodišnja praksa.

Prednosti su brojne 

Nekoliko znanstvenih studija sugerira da ovakva aktivnost donosi niz zdravstvenih koristi, Redovito uranjanje u hladnu vodu može donijeti nevjerojatne prednosti za imunološki sustav, zbog čega se mnogi plivači hvale da rjeđe obolijevaju tijekom zime. Istraživanja su pokazala da izlaganje hladnoći potiče povećanje proizvodnje bijelih krvnih stanica, koje su ključne u borbi protiv raznih infekcija. Osim toga, zabilježeno je da ovakva praksa može pozitivno utjecati na osjetljivost na inzulin, što može pružiti dodatnu zaštitu od razvoja dijabetesa.

Ljudi koji pate od različitih poremećaja raspoloženja često prijavljuju osjetno poboljšanje nakon plivanja u hladnim uvjetima. Hladnoća djeluje tako da smiruje bolove, dok se ujedno aktivira simpatički živčani sustav koji preplavljuje tijelo hormonima sreće i stvara osjećaj zadovoljstva. 

Mogući problemi i rizici

Unatoč tome, stručnjaci upozoravaju kako skok u ledenu vodu nije bezopasan za nepripremljeni organizam. Početni neurogeni odgovor na šok od hladne vode može uzrokovati paniku i hiperventilaciju, što u roku od samo nekoliko sekundi može dovesti do utapanja. Šok od hladne vode pokreće reakciju simpatičkog živčanog sustava, otpuštajući hormone adrenalin i noradrenalin koji naglo ubrzavaju rad srca i dramatično povisuju krvni tlak. Zbog toga se srce suočava s ogromnim stresom, što je iznimno opasno za osobe koje već imaju zdravstvene probleme. 

Postoji i velik rizik od hipotermije, koja nastupa kada tjelesna temperatura padne ispod 35 stupnjeva Celzija, što je vrlo ozbiljno medicinsko stanje. Simptomi pothlađivanja manifestiraju se jakim drhtanjem, izrazito blijedom i hladnom kožom, nerazgovijetnim govorom, nespretnošću, zbunjenošću te u konačnici nesvjesticom. Također, opasnost ne prestaje onog trenutka kada osoba napusti vodu i stane na čvrsto i suho tlo. Nakon izlaska iz hladnog okruženja, tijelo se može nastaviti hladiti određeno vrijeme, što je dobro poznata pojava koja se naziva naknadni pad temperature.

Mjere opreza 

Kako bi se izbjegle potencijalne tragedije, od ključne je važnosti slijediti osnovna pravila sigurnosti i postepeno prilagođavati tijelo novim uvjetima. Preporučuje se postupna aklimatizacije umjesto naglog skakanja u ledenu vodu, što znači da bi početnici trebali započeti s kratkim izlaganjem hladnoći u sigurnim uvjetima. Ulazak u otvorene vode zahtijeva poseban oprez jer hladnoća brzo slabi mišiće i hladi tijelo, otežavajući izlazak na obalu čak i dobrim plivačima, zato nikada nemojte plivati sami. 

Važno je naglasiti da plivanje u hladnoj vodi nije primjereno za svakoga. Liječnici ističu kako se ovaj sport posebno ne preporučuje osobama s abnormalnostima srčanog ritma i kardiovaskularnim problemima zbog šoka koji srce doživljava pri ulasku u ledeno okruženje. Trudnice se također moraju posavjetovati s liječnikom zbog mogućeg negativnog utjecaja snažnog temperaturnog stresa na tijelo. Djeca i starije osobe izrazito su osjetljivi na ekstremne temperature, zbog čega je kod njih potreban puno veći oprez. Svako uzimanje lijekova koji snizuju krvni tlak ili usporavaju rad srca dodatno otežava tijelu prilagodbu na hladnoću, pa stručni medicinski savjet ostaje jedini siguran putokaz.