Matcha, poput zelenog i crnog čaja, potječe od biljke Camellia sinensis, ali se razlikuje po načinu uzgoja i obrade. Uzgaja se u sjeni nekoliko tjedana prije berbe, što povećava udio klorofila i aminokiselina te joj daje intenzivnu zelenu boju i specifičan okus. Nakon sušenja, listovi se melju u fini prah – otuda i naziv, koji na japanskom znači "čaj u prahu", piše miss7.
Iako se danas najviše povezuje s Japanom i Zen čajnim ceremonijama, matcha zapravo potječe iz Kine, a u Japan su je u 12. stoljeću donijeli budistički redovnici.

Mnogo potencijala, relativno malo istraživanja

Matcha je poznata po brojnim zdravstvenim dobrobitima, uključujući antioksidativna, antimikrobna i protuupalna svojstva. Također može pomoći u borbi protiv pretilosti i ima potencijalne antikancerogene učinke. Osim toga, smatra se da pozitivno utječe na moždane funkcije, smanjuje stres, podržava zdravlje srca i pomaže u regulaciji šećera u krvi. Jedno je sigurno: matcha sadrži kofein – više nego obični zeleni čaj, ali ipak manje nego kava. 

Bez nervoze

Još jedna važna stvar za razmotriti je da su i kava i matcha blago kiselkaste te mogu izazvati probavne smetnje ili refluks kod osoba s osjetljivim želucem. Ipak, matcha može biti povoljniji izbor za neke, jer sadrži L-teanin – aminokiselinu koja potiče opuštanje i ublažava nervozne učinke kofeina, čineći je nježnijom alternativom za osobe sklone anksioznosti.

I kava i matcha imaju svoje zdravstvene prednosti, a pravi izbor ovisi o vašim potrebama i preferencijama. Kava je bolje istražena i može odgovarati onima koji dobro podnose kofein i vole nekoliko šalica dnevno. S druge strane, matcha je odličan izbor za one koji žele manji unos kofeina, a istovremeno iskoristiti antioksidativne koristi – bez naglih padova energije i nervoze koju kofein ponekad može izazvati.