Priča o modernim puzzlama ne počinje kao priča o igrački, već kao o obrazovnom alatu. U 1760-ima, britanski kartograf John Spilsbury stvorio je prve puzzle tako što je kartu zalijepio na drvenu ploču i izrezao je duž granica zemalja. Te „rasječene karte“ prodavale su se bogatim obiteljima kako bi djeca učila zemljopis. Više od stoljeća te ručno izrađene drvene slagalice ostale su luksuz.

Popularnost ovog hobija eksplodirala je tijekom Velike depresije 1930-ih, kada je prelazak na karton izrezan štancanjem učinio slagalice pristupačnim i višekratnim oblikom zabave, a proizvođači su izbacivali milijune slagalica tjedno za obitelji koje su tražile razonodu.

Dobrobiti slaganja puzzla

Ono što se čini kao jednostavan hobi zapravo je snažan trening za mozak. Slaganje zahtijeva niz kognitivnih vještina: vizualno-prostorno rezoniranje za prepoznavanje uzoraka, kratkoročno pamćenje za prisjećanje oblika i boja te strateško rješavanje problema za isprobavanje različitih pristupa. Taj proces istovremeno vježba i lijevu, logičku, i desnu, kreativnu polutku mozga. 

Osim mentalne mehanike, slagalice nude značajne psihološke dobrobiti. Intenzivna usredotočenost koju zahtijevaju može potaknuti meditativno „stanje zanosa“, smanjujući stres i tjeskobu. 

Svaki ispravno postavljen dio potiče malo oslobađanje dopamina, kemikalije za nagrađivanje u mozgu, što stvara osjećaj postignuća i poboljšava raspoloženje.

Zanimljivosti o slagalicama

Bogata povijest puzzla ispunjena je fascinantnim zanimljivostima. Primjerice, slagalice s početka 20. stoljeća često su se prodavale bez slike na kutiji, a korištenje slike kao reference puristi su smatrali „varanjem“. 

Također, sam naziv „jigsaw puzzle“ (slagalica ubodnom pilom) zapravo je pogrešan, jer su se originalne slagalice rezale finom pilom za drvo, a ne ubodnom pilom. Visokokvalitetne drvene slagalice također su sadržavale „whimsies“ – dijelove izrezane u prepoznatljive oblike, poput životinja ili predmeta, koji su se često odnosili na temu slike, dodajući tako još jedan sloj umjetnosti i izazova za rješavača.

Danas su slagalice i dalje omiljena zabava u sve digitalnijem svijetu. Služe kao terapeutski alati, pomažući u očuvanju kognitivnih funkcija kod starijih osoba i razvoju fine motorike kod djece. Podsjećaju nas na moć strpljenja i tihi trijumf rješavanja složenog problema, korak po korak.

Svjetski dan puzzla, koji se obilježava svake godine 29. siječnja, odaje počast univerzalnoj privlačnosti slagalica, od skromnih puzzla do složenih slagalica.

Zadovoljavajući „klik“ posljednjeg dijela slagalice nije samo kraj igre, već vrhunac usredotočenosti, strpljenja i jednostavne radosti stvaranja reda iz kaosa.