Najčešća dob djece koja nam se javljaju kako bi prijavili neki problem su mladi viših razreda osnovne škole te srednjoškolci, odnosno adolescenti. Podjednako dječaci i mladići i djevojčice te djevojke. Najčešće su to situacije isključivanja iz društva, omalovažavanja, stavljanja slika ili videa u kojima je žrtva ponižena ili ismijana na neki način, ucjenjivanje, otvaranje lažnih profila te govor mržnje prema žrtvi, ovo nam je nedavno ispričala psihologinja Hana Hrpka iz Hrabrog Telefona. 

Problem vršnjačkog nasilja i dalje je rastući problem, a pogotovo je postao nezaustavljiv s pojavom društvenih mreža i interneta, gdje se sada širi još brže i potpuno anonimno, ako to nasilnik tako želi.

"Mislim da je fizičko nasilje vrhunac nasilja, ali to ne znači da je sve ostalo zanemarivo. Dapače. Godine sustavnog verbalnog zlostavljanja mogu ponekad napraviti više štete nego jedan fizički napad, ali mislim da nema potrebe za gradacijom nasilja i uspoređivanjem trauma. Samo treba odrediti što je prihvatljivo ponašanje, a što ne, a svaki oblik nasilja jest neprihvatljiv, pa čak ako i dolazi od osoba koje se skrivaju iza anonimnosti interneta", ovako nam je problem internet nasilja objasnila internet stručnjakinja Mia Biberović, urednica portala Netokracija.

"Ono što su društvene mreže napravile jest da su nas učinile izloženijima tim pojavama, a ujedno djeluju i kao svojevrstan megafon - ako je netko dovoljno glasan, ako se priča o temi koja polarizira i izaziva snažne emocije, društvene će mreže omogućiti ogroman doseg i utjecaj. To je, donekle, dovelo i do takozvane "cancel" kulture, koju smatram poprilično negativnom pojavom. Često u tim slučajevima "kazna" nije ni približno primjerena "zločinu" koji je osoba protiv koje bude usmjerena online hajka počinila. Ako je i počinila - društvene mreže djeluju prebrzo i ne daju nam da kritički promislimo o svemu, a hajka na nekoga tko je nešto "sagriješio" zapravo je također vid cyberbullyinga, čak i ako se skriva pod krinkom istjerivanja kakve pravde", objašnjava Mia. No, kako problem nasilja na internetu raste, s druge strane raste i sve više internet platformi i stranica na kojima se svi oni koji nasilje trpe mogu javiti i prijaviti problem i ono što ih muči.

Isto tako, internet je učinio to da se o problemu vršnjačkog nasilja može još više govoriti, a samim time cilj nam je da se na vršnjačko nasilje, gdje god se ono odvijalo, počne gledati poprijeko i da ga se konačno počne pravovremeno sankcionirati. A posebno glasan razgovor o problemu vršnjačkog nasilja potaknula je upravo i tragedija koja ovih dana potresa regiju.

Mladić M.D. (22) iz BiH došao je na razgovor za posao na benzinsku postaju. Tamo je ismijavan i sniman kamerom, a snimka je objavljena kasnije i na društvenim mrežama. Mladić je nakon toga počinio samoubojstvo, piše 24sata.

Kako javljaju Nezavisne novine, policija je uhitila jednog radnika benzinske i trenutno je na kriminalističkoj obradi. Osumnjičen je za neovlašteno snimanje. Tragedija je šokirala BiH, ali i ostatak regije, a brojni građani poručuju kako se mora utvrditi pozadina slučaja. 

Ako i vi trpite nasilje ili znate nekoga tko trpi nasilje, ne čekajte, potražite pomoć. Evo kome se uvijek možete javiti bez straha od osude. Ovo su sigurna mjesta gdje rade dobri i stručni ljudi koji će vam u svakom trenutku znati pružiti pomoć. I važno je da zapamtite kako baš nikada niste sami!

Centar za krizna stanja i prevenciju suicida pri KBC-u Zagreb

Nazovite 01-2376-470 kad god zatrebate pomoć od 0 do 24 sata. U Centar za krizna stanja pri KBC Zagreb možete doći i bez najave i uputnice svakim danom između 8 i 20 sati.

Hrabri telefon

Ako ste dijete ili roditelj koji se suočava s različitim odgojnim izazovima, možete se obratiti stručnjacima na Hrabrom telefonu.
Ako ste dijete, nazovite na besplatni broj 116-111. Broj Hrabrog telefona za roditelje je 0800-0800. Linija je otvorena svakim radnim danom od 9 do 20 sati.

Psihološki centar TESA

Psihološki centar TESA je udruga koja  25 godina daje besplatnu psihološku pomoć i podršku zdravom razvoju građana. Nazovite na broj: 01/48 28 888 - radnim danom od 10 do 22 sata ili se javite mailom za savjet: psiho.pomoc@tesa.hr