Muzej su otvorili supružnici Ružica i Domagoj Božić Cerovac, a da ideju provedu u djelo trebalo im je oko godinu dana. Artefakte su godinama skupljali po cijelom svijetu, piše 24sata.

Ružica je otkrila kako su došli na ideju da otvore Muzej:

"Dosta smo putovali po svijetu. Kako smo suprug i ja pravi ljubitelji čokolade posjetili smo različite muzeje čokolade i zapravo redovito imali osjećaj da bi se ta priča o čokoladi mogla bolje ispričati. Presudnu ulogu imao je posjet praškom Muzeju čokolade. Na povratku iz Praga u autu smo satima razgovarali kako bi za nas izgledao idealan koncept i tako je počela naša realizacija muzeja."

Po svijetu skupljali primjerke

Eksponate su donijeli iz Južne, Sjeverne i Srednje Amerike, Europe, Rusije, Australije. Pronaći te predmete, kažu, nije bilo lako, ali olakšalo im je to što su znali što traže. Čokolada je ovom paru strast, a pronaći te predmete kažu da nije bilo lako, ali bilo je lakše jer su znali što traže. 

Muzej je koncipiran kronološki i kroz šest prostorija upoznaje posjetitelje s povijesnim i kulturološkim razvojem čokolade od džungle u Sjevernoj Americi gdje je krenula priča o čokoladi. Čak je i sama ulaznica čokoladna, a riječ je o kutiji s uzorcima čokolade koje se mogu i degustirati dok prolazite kroz prostorije Muzeja. 

"Htjeli smo da čokolada postane dio doživljaja. Osmislili smo da se u svakoj prostoriji može konzumirati čokolada koja prati to vrijeme. Od zrna kakaa i čokoladnog likera do fontane od tamne, mliječne, bijele i ružičaste čokolade."

Kakao je bio sredstvo plaćanja

Putovanje kroz povijest čokolade počinje u jednoj od prostorija koja je uređena poput prašume u Srednjoj Americi. U toj prostoriji ste okruženi stablima kakaovca, a jedini ljudi koji su tada konzumirali kakao su Indijanci. Kakaom se tada moglo platiti sve, u to doba je bio sredstvo plaćanja.

U sljedećoj prostoriji iz 16. stoljeća ulazite u Južnu Ameriku u doba kada su konkvistadori pokorili indijanske kulture i odnijeli kakao u Europu. U ovoj prostoriji se nalazi i molinilo, drveni alat koji se koristio za izradu pjene. 

Čokoladu je prije ispijala elita

Zatim dolazite do prostorije koja je uređena u stilu dvora na kojem je uživala elita i koji je naravno uključivao ispijanje napitka od čokolade i to u visokim i uskim šalicama sa širim otvorom. 

Najzanimljivija prostorija, posebno za djecu, je laboratorij. Djeca, ali i odrasli u toj sobi mogu mirisom i dodirom pogađati sastojke koji idu u čokoladu. U prostoru odvijaju se i degustacijske radionice gdje posjetitelji mogu od profesionalnih čokolatijera učiti o procesu temperiranja čokolade, izrade pralina i pločica čokolade. 

U 19. stoljeću prvi put se radi tabla čokolade kakvu danas znamo i kada se ona počinje reklamirati. Sljedeća na redu je prostorija koja je uređena po uzoru na tvornicu Willyja Wonke i posvećena je jačanju industrijske proizvodnje čokolade. Ondje su izložene i čokolade hrvatskih proizvođača pa je tako izložena i Mikado, prva čokolada s rižom na svijetu.

Prodaju čokoladu hrvatskih proizvođača

Zadnja prostorija je posvećena čokoladi kao idealnom poklonu za rođendane, Božić i ostale prigode. Svaka prostorija ima svoju prigodnu glazbu. Muzej prodaje i čokolade hrvatskih čokolatijera. Domagoj je otkrio što su zapravo htjeli ponuditi ljudima:

"Trudili smo se ne ponuditi čokolade koje možete kupiti u svakom drugom supermarketu nego ponuditi samo izvanredne hrvatske čokolade od hrvatskih čokolatijera koji ih rade na izvanredan način i tako im omogućiti da dođu u kontakt s potrošačima."

Muzej ima i vlastite čokolade od belgijske sirovine koje za muzej proizvodi Hedona, čokolaterija iz Križevaca. Paru je u realizaciji Muzeja pomogla dizajnerica Željka Zrnić. 

Uređenje koje zabavlja

"Ona nam je pomogla ono što smo mi zamislili prezentirati na jedan ljepši način, podražajno ugodnije od tipičnih Muzeja i jako nam je važno bilo da to bude edukativni Muzej, ali ujedno i zabavno mjesto. Tako da, dok roditelji čitaju, djeca se uvijek i u svakom prostoriji mogu zabaviti."

Prostor Muzeja je pažljivo uređen pa se je trgovina smještena na sjeveru kako se čokolada ne bi topila. Također, posebno se pazi i da je temperatura u prostorijama uvijek 20 stupnjeva.

Postoji trik kojim se prepoznaje prava čokolada

Iskusni čokoljupci Domagoj i Ružica otkrili su trikove kako prepoznati pravu čokoladu.

"Ne postoji prava istina i različite čokolade pašu različitim ljudima, tako da se ne može reći mliječna čokolada nije dobra ili gorka čokolada je vrhunska. Treba pogledati deklaraciju i pokušati naći sadrži li ona ona u sebi biljna ulja. Ako sadrži, to u pravilu pokazuje da joj kvaliteta nije vrhunska i takve čokolade se uopće ne smatraju čokoladama u međunarodnim natjecanjima. Mora sadržavati suhu stvar kakaa i kakao maslac. Inače, kada uzmete čokoladu, testirajte je svim osjetilima. Ako ima glatku površinu onda je ispravna. Probajte ju prelomiti, ako napravi ‘klik’, onda je dobra, a ako je držite kratko u prstima i ne počne se odmah topiti, to je isto pokazatelj da je dobra. Ne smije biti gorka bez obzira koliki udio čokolade imala. Pogrešno se misli da je dobra čokolada ona koja je gorka toliko da ne možete izdržati."

A s kim bi ti posjetio ovaj Muzej čokolade?