Zvuči nestvarno: 10 životinja koje imaju bizarne supermoći
Neke vrste liječe poput znanstvenofantastičnih kiborga, neke udaraju brže od metaka, a druge opažaju svjetove nevidljive ljudskim očima. Svaka od ovih prilagodbi služi svrsi. Loviti, skrivati se ili jednostavno izdržati tamo gdje bi drugi stradali.
Ovo je popis deset izvanrednih stvorenja i znanstvena analiza njihovih moći.
1. Mimikrijska hobotnica
Hobotnica imitatorica (Thaumoctopus mimicus) nije samo dobra u stapanju s okolinom. Ona je i dobra glumica. Na otvorenim pješčanim plićacima gdje se nema gdje sakriti, preoblikuje svoje tijelo i koreografira pokrete kako bi oponašala otrovne životinje poput ribe lava, morskih zmija i plosnatih riba, plašeći grabežljivce. Trik se oslanja na ultrabrzu kontrolu kromatofora (za boju i uzorak), papila (za teksturu) i držanja kako bi se oblikovale uvjerljive siluete, ponekad mijenjajući "likove" usred scene.
2. Električna jegulja
One su žive baterije. 80% tijela sastoji se od elektrocita povezanih u tri organa. Niskonaponski impulsi mapiraju mutnu vodu i prenose poruke. Visokonaponski rafalni udari (stotine volti) omamljuju plijen, čak i izdaleka da bi otkrili skrivene ribe. Jegulja modulira snagu i vrijeme pražnjenja poput elektrošokera s više postavki. Talijanski znanstvenik Alessandro Volta proučavao je fiziologiju jegulje kako bi inspirirao prvu bateriju.
3. Aksolot
Njegova supermoć je potpuna regeneracija udova, organa, čak i dijelova mozga. Kada izgubi nogu ili rep, rana ne ostavlja ožiljak. Umjesto toga, stanice na tom mjestu vraćaju se u stanje nalik stabljici, formirajući blastemu, minijaturnu tvornicu za izradu udova koja rekonstruira kosti, mišiće, živce i kožu s besprijekornom preciznošću. U roku od nekoliko tjedana, ponovno se pojavljuje potpuno funkcionalan ud, s prstima i zglobovima. Znanstvenici su primijetili da se regeneriraju do pet puta na istom udu bez manjkavosti.
4. Crni lemur
Žive na Madagaskaru i izuzetno su otporni na toksine. Zabilježeno je kako hvataju otrovne stonoge i, umjesto da ih izbjegavaju, žvaču ih i trljaju izlučevine u svoje krzno, posebno oko osjetljivih područja. Benzokinoni u tim izlučevinama imaju oštar učinak na parazite i komarce, a lemuri ponekad unose i male količine, što sugerira kombinaciju lokalnog repelenta i unutarnjeg uklanjanja parazita iz organizma. Opojni učinak ključan je učinak ovog ponašanja, a čini se da lemuri uživaju u euforiji.
5. Morska bogomoljka (ustonožac)
Moć ovog raka grabežljivca leži u čistoj sili i brzini njegova udarca, najbržeg u životinjskom carstvu. Toljaga s oprugom može pod vodom ubrzati preko 10.000 g (deset tisuća puta više od sile gravitacije) i doseći brzinu od 23 metra u sekundi. Zadaje udarac koji prelazi 1500 njutna, dovoljno snažan da razbije oklope rakova ili staklo akvarija. Udarac je toliko brz da uzrokuje kavitacijske mjehuriće, džepove pare koji se urušavaju s bljeskom svjetlosti i drugim udarnim valom, udvostručujući štetu. Ali njegov vid je jednako izvanredan. S čak 16 vrsta fotoreceptora (ljudi imaju tri), percipira ultraljubičasto i polarizirano svjetlo s nevjerojatnom preciznošću.
6. Bombarder buba (puckar)
Kada su ugroženi, miješaju vodikov peroksid i hidrokinone s katalitičkim enzimima u ojačanoj reakcijskoj komori, pregrijavajući smjesu u kipući, otrovni mlaz. Ove dvije, inače bezopasne tekućine, nalaze se u zatku, u dva odvojena spremnika i ne miješaju se dok nije u opasnosti. Rendgenske studije pokazuju da sprej dolazi u brzim impulsima, poput malog mitraljeza. Ova buba je živi kemijski set s oklopljenim vodovodom i savršenim tajmingom.
7. Goli krtičasti štakor
Supermoć je krtičjeg štakora je njegova sposobnost preživljavanja bez kisika, osobina neviđena kod sisavaca. Porijeklom iz istočnoafričkih podzemnih tunela s niskim udjelom kisika, ovaj naborani glodavac može izdržati do 18 minuta bez kisika prebacujući svoj metabolizam s glukoze na glikolizu potaknutu fruktozom, proces koji se češće nalazi kod biljaka. To omogućuje vitalnim organima da funkcioniraju čak i kada ponestane zraka. Jednako je izvanredna i njegova dugovječnost. Žive preko 30 godina, otprilike deset puta dulje od glodavaca slične veličine, i pokazuju izvanrednu otpornost na rak.
8. Sobovi
Hir sobova je sposobnost promjene boje očiju s godišnjim dobima, fenomen jedinstven među sisavcima. U beskrajnom dnevnom svjetlu arktičkog ljeta, tapetum lucidum, sloj nalik zrcalu iza mrežnice, svijetli zlatno, učinkovito reflektirajući svjetlost kako bi spriječio pretjerano izlaganje. Ali tijekom zime, kada Arktik mjesecima ostaje u gotovo potpunom mraku, isti sloj postaje tamnoplav, raspršujući svjetlost unutar oka kako bi uhvatio svaki dostupni foton. Ova promjena povećava osjetljivost na svjetlost do 1000 puta , iako neznatno smanjuje oštrinu vida.
9. Besmrtna meduza
Kada je pod stresom, ozlijeđen ili ostari, ovaj sićušni organizam, Turritopsis dohrnii, može preokrenuti svoj životni ciklus. Meduza koja slobodno pliva propada, stanice se transdiferenciraju, a životinja se vraća u juvenilni polip koji pupa iz novih meduza. U principu, petlja se može ponavljati beskonačno. Pod mikroskopom, transformacija izgleda kao premotavanje samog razvoja, tkiva koja se otapaju u staničnu juhu koja se ponovno sastavlja u novu koloniju.
10. Jamičarke
Ove zmije otrovnice imaju infracrveni vid, ali ne na način koji biste zamislili. U njihovo lice ugrađen je prirodni sustav termovizijskog snimanja. Svaka jama, smještena između očiju i nosnica, sadrži ultratanku, toplinski osjetljivu membranu ispunjenu živčanim završecima sposobnim detektirati temperaturne razlike od samo 0,003 °C. U biti, jamičarke pretvaraju nevidljivu toplinu u vidljivi oblik, šesto čulo koje im omogućuje da love jednako učinkovito po mraku. Kada infracrveno zračenje toplokrvne životinje udari u membranu, specijalizirani kanali pretvaraju tu toplinsku energiju u električne signale. Mozak zmije zatim spaja te signale sa svojim vizualnim ulazom, formirajući detaljnu "toplinsku kartu" okoliša.