Bez srama 1449 pregleda 15. srpnja 2019.

Kad poželiš nekome reći nešto ružno, pročitaj ovo...

n3tfl1x.addict/instagram

Mladi su svjesni da je nasilje u porastu, ali su isto tako svjesni da je nasilje ogroman problem i da protiv nasilja treba govoriti te se protiv njega boriti. Naša antibullying kampanja jedan je od načina borbe protiv nasilja, a u ovom tekstu donosimo vam rezultate nekih anketa o vršnjačkom nasilju u Hrvatskoj te o tome gdje i od koga tražiti pomoć kad se nasilje dogodi.

Nedavno provedena anketa na 24sata i JoomBoosu pokazala je sljedeće rezultate: i odrasli i djeca svjesni su da je nasilje veliki problem društva u Hrvatskoj te da je u porastu.

Anketa koju su ispunjavali pripadnici generacije Z, dakle mladi ljudi i djeca, pokazali su da nešto više od polovice njih smatra nasilje velikim problemom. Više od polovice generacije Z koja je sudjelovala u istraživanju osjetljivo je na nasilje i, barem u teoriji radi na sprječavanju istoga, no samo 37 posto ispitanih doživljava nasilje kao ozbiljan problem. Isti taj postotak aktivno radi na aktivnom sudjelovanju protiv nasilja, što je u isto vrijeme i mali, ali i veliki broj. Pozitivno je što je svega 6 posto ispitanika izjavilo kako nasilje ne smatra velikim problemom.

Anketa odraslih pokazala je kako čak 94 posto ispitanika smatra da vršnjačko nasilje u Hrvatskoj predstavlja ozbiljan problem te su svjesni da se događa, a odgovori su bili gotovo jednaki bez obzira na spol, dob ili pak obrazovanje ispitanika.

Upitali smo; gdje potražiti pomoć ako si žrtva nasilja?

 | Autor: unsplash unsplash

Psihologinje Mirna Čagalj Farkas i Sara Lulić iz Hrabrog telefona potvrdile su nam da je i kod njih primjetan porast broja poziva vezanih uz nasilje, no to nužno, tvrde, ne mora biti zbog toga što se nasilje češće događa, već zato što su i odrasli i djeca svjesniji tog problema te o njemu češće progovaraju i aktivno traže pomoć.

"Najčešće se među mladima spominje tjelesno nasilje, iz razloga što ga je najlakše uočiti. Ipak, vršnjačko nasilje može biti i verbalno te uključivati vrijeđanje, prijetnje ili nazivanje pogrdnim imenima. Uz to, postoji i socijalno vršnjačko nasilje koje podrazumijeva širenje tračeva, ignoriranje i isključivanje iz društva, dok takav oblik nasilja često nije u fokusu odraslih. U posljednje vrijeme sve se više govori i o cyberbullyingu, odnosno o nasilju među vršnjacima na internetu. S obzirom na sve veće korištenje društvenih mreža kod djece i tinejdžera, vršnjačko nasilje se sve više javlja putem tih kanala komunikacije", govore nam.

Baš iz razloga što žele osvjestiti djecu i odrasle da se jave ako primijete problem ili su pak i sami žrtva nasilja potiču ih da im se jave u svakom slučaju, pa čak i kad misle da ne postoji izlaz.

'Nastojimo ih ohrabriti i osnažiti'

 | Autor: Pixabay Pixabay

"U slučaju vršnjačkog nasilja nastojimo potaknuti djecu da se povjere roditeljima, nastavnicima i školskim stručnim suradnicima jer je pomoć odraslih potrebna kako bi se nasilje zaustavilo. Objasnimo im da je škola odgovorna za nasilje koje se događa u školi i u blizini škole te da su odrasli odgovorni da pomognu djeci. Često je djeci to teško jer imaju razne strahove vezane uz razgovor o problemu s odraslima u svojoj okolini, stoga ih nastojimo ohrabriti i osnažiti. Osim toga, u suradnji s djetetom osmišljavamo konkretan plan onoga što bi dijete moglo učiniti kada se nađe u situaciji kada je u opasnosti, kako bi se dijete osjećalo snažnije i kako bi se lakše nosilo s tom stresnom situacijom", objašnjava psihologinja Čagalj Farkas.

Djeci koja vrše nasilje također je potrebna pomoć

 | Autor: Pixabay Pixabay

Osim žrtava, ne smije se zanemariti ni one koji nasilje vrše. Djeci koja vrše nasilje također je potrebna naša pomoć, jer su to najčešće djeca koja dolaze iz problematičnih obitelji, kojima nedostaje ljubavi, pažnje ili pak razumijevanja. 

"Kad se nasilje prepozna nikako ne treba izostaviti rad s djetetom koje ga je vršilo. Ta djeca često dolaze iz obitelji u kojima i sami trpe zlostavljanje ili nasilje te im je potrebna pomoć, a prvi korak prema tome je da ih ne obilježimo kao nasilnike ili zlostavljače. Djeca koja vrše nasilje često ne nailaze na empatiju okoline, već na kazne i posljedice, čime ih se u osnovi ne uči empatiji ni primjerenim oblicima ponašanja. Oni trebaju pomoć, jednako kao i djeca koja su žrtve nasilja", govori nam Čagalj Farkas.

Koji je zaključak?

 | Autor: Pixabay Pixabay

Zaključak bilo koje rasprave o vršnjačkom nasilju uvijek je gotovo isti. Nasilje se, prije svega, ne smije tolerirati. O nasilju treba govoriti, a kad osvjestimo problem, na njemu treba raditi. 

Svaka žrtva, kojih god godina bila i s kakvim se god problemima susretala, ne smije se bojati o njima govoriti. Ako trpiš nasilje, obrati se odrasloj osobi u svom životu u koju imaš povjerenja, obrati se prijatelju koji će ti pomoći da potražiš odraslu osobu koja ti može pomoći prekinuti nasilje, ili nazovi stručnjake u Hrabrom Telefonu. Oni su u svakom trenutku tu za tebe i uvijek će dati sve od sebe da popričaju s tobom i pomognu ti koliko je to u njihovoj moći.

#Samojedna lijepa riječ

 | Autor: Pixabay Pixabay

Ako, pak, naiđeš na nasilje, nemoj ga tolerirati. Pozovi pomoć, potraži odraslu osobu u blizini koja može spriječiti nasilnika od vršenja nasilja, nazovi Hrabri Telefon, obrati se nekome u školi ili doma i reagiraj na nasilje. Samo reagiranjem ga možemo zaista spriječiti.

S druge strane, budi dobar prema drugima. Kad se naljutiš na nekoga i poželiš mu reći nešto ružno, sjeti se koliko će to tu osobu zaboljeti i budi bolji. Pokušaj biti bolji i sjeti se da umjesto ružne, uvijek možeš nekome uputiti lijepu riječ koja će ga razveseliti. Jer #samojedna lijepa riječ je dovoljna da pokrene lavinu dobroga i pokrene te da ustaneš protiv nasilja.

Posjeti stranicu #samojedna!

 | Autor:

Tvoja reakcija?

1 Komentar/a

Pročitaj sve