10 činjenica koje vjerojatno niste znali o našem planetu

1. Zemlja nije savršena kugla

Iako je u mislima zamišljamo kao savršenu kuglu, zbog stalne rotacije Zemlja je blago spljoštena na polovima i izbočena na ekvatoru. Zbog tog oblika, poznatog kao geoid, i neravnomjerne raspodjele mase gravitacijska sila nije jednaka na svim točkama, stoga ste na polovima neznatno teži nego na ekvatoru, piše European Space Agency.

2. Jezgra joj je vruća poput Sunca

Duboko ispod naših nogu, Zemljina jezgra sastavljena većinom od željeza doseže temperature i do 7.000 stupnjeva Celzijusa, što je gotovo jednako vruće kao površina Sunca.

canva

3. Kontinenti su u stalnom pokretu

Golema toplina iz Zemljine jezgre pokreće kretanje tektonskih ploča. Zbog toga se kontinenti neprestano pomiču, otprilike dva centimetra godišnje te kroz milijune godina oblikuju planine i oceane.

4. Mjesec se udaljava od nas

Mjesec nije statičan, već se svake godine udalji od Zemlje za otprilike četiri centimetra. Ovu pojavu uzrokuju plimne sile koje Mjesec stvara na Zemljinim oceanima.

5. Zemlja je možda imala dva mjeseca

Neki znanstvenici teoretiziraju da je uz naš današnji Mjesec postojao još jedan, manji. Prema toj teoriji, manji se mjesec katastrofalno sudario s većim, što bi moglo objasniti zašto su dvije strane Mjeseca danas toliko različite.

canva

6. Zemlja je planet temperaturnih ekstrema

Najviša temperatura ikad zabilježena izmjerena je u Dolini smrti u Kaliforniji (56,7 °C), dok je najniža zabilježena na postaji Vostok na Antarktici, gdje se spustila na ledenomrzlih -89,2 °C.

7. Većina oceana potpuno je neistražena

Iako oceani prekrivaju više od 70 posto Zemljine površine, do danas smo istražili tek oko pet posto njihovih dubina. To znači da se ispod površine kriju čitavi svjetovi o kojima ne znamo gotovo ništa.

8. Tlo vrvi nevidljivim životom

U samo jednoj žličici zemlje nalazi se više živih organizama, poput bakterija i gljivica, nego što ima ljudi na cijelom planetu.

canva

9. Sunčeva svjetlost ne stiže trenutačno

Zbog udaljenosti od oko 150 milijuna kilometara, sunčevoj svjetlosti treba otprilike osam minuta i 20 sekundi da stigne do nas. To znači da, kad gledate zalazak Sunca, ono je zapravo već zašlo osam minuta ranije.

10. U prošlosti je možda bila ljubičaste boje

Znanstvenici vjeruju da je naš planet u dalekoj prošlosti možda bio ljubičast. Umjesto klorofila, drevni su mikrobi za fotosintezu vjerojatno koristili molekulu retinal koja je reflektirala crvenu i ljubičastu svjetlost, dajući Zemlji jedinstvenu boju.