Prati
Neke knjige imaju posebnu kvalitetu jer ostavljaju neizbrisiv trag u duši, postajući vječni suputnici i mjerila prema kojima vrednujemo i svijet i sebe same. To su djela koja su oblikovala kulture, potaknula revolucije i pružila utjehu milijunima, a njihova je vrijednost neupitna i vječna
Temelji mudrosti i ljudskosti
U samom srcu književnog kanona stoje djela koja zadiru u najdublje kutke ljudske duše. Jedno od takvih je 'Zločin i kazna' Fjodora Dostojevskog, psihološki triler koji istražuje breme krivnje, iskupljenja i moralne dileme siromašnog studenta Raskoljnikova.
Ništa manje važan nije ni 'Don Quijote' Miguela de Cervantesa, djelo koje se smatra prvim modernim romanom i koje je s više od 500 milijuna prodanih primjeraka jedno od najčitanijih u povijesti. Kroz priču o vitezu koji se bori s vjetrenjačama, Cervantes istražuje tanku granicu između ludila i stvarnosti. Naizgled jednostavniji, ali nimalo manje dubok, 'Mali princ' Antoinea de Saint-Exupéryja nudi bezvremenske lekcije o ljubavi i gubitku, podsjećajući nas da je 'ono bitno očima nevidljivo'.
Ogledala društva koja ne blijede
Neke su knjige toliko snažno odjeknule da su postale nezaobilazni komentari društva u kojem su nastale, a njihove poruke ostaju relevantne i danas. Distopijski roman '1984' Georgea Orwella zastrašujuće je upozorenje na opasnosti totalitarizma i masovnog nadzora, a pojmovi poput 'Velikog brata' postali su dio svakodnevnog govora. S druge strane, roman 'Ubiti pticu rugalicu' autorice Harper Lee, nagrađen Pulitzerovom nagradom, kroz oči djeteta progovara o rasnoj nepravdi i moralnoj hrabrosti na američkom Jugu. U Engleskoj 19. stoljeća, Jane Austen je svojim djelom 'Ponos i predrasude' ispisala ne samo jednu od najljepših ljubavnih priča, već i oštroumnu kritiku društvenih klasa i ograničenog položaja žena.
Svjetovi koji mijenjaju stvarnost
Postoje i ona djela koja su snagom mašte stvorila potpuno nove svjetove i redefinirala čitave žanrove. Trilogija 'Gospodar prstenova' J.R.R. Tolkiena postavila je temelje moderne epske fantastike, stvarajući detaljnu mitologiju koja i danas oduševljava čitatelje. U Latinskoj Americi, Gabriel García Márquez je s romanom 'Sto godina samoće' uveo svijet u magični realizam, ispreplićući sudbinu obitelji Buendía sa surovom stvarnošću i mitovima.
U Americi "ludih dvadesetih", F. Scott Fitzgerald je u 'Velikom Gatsbyju' uhvatio sjaj i bijedu američkog sna, dok je James Joyce u svom monumentalnom djelu 'Uliks', koje se našlo na vrhu liste najboljih romana 20. stoljeća kroz jedan dan u životu Leopolda Blooma stvorio remek-djelo modernizma i najvjerniji rendgenski snimak ljudske svijesti.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun?
Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.