Evo kako se bira poglavar Katoličke Crkve!

Dva do tri tjedna nakon pogreba, Kardinalski zbor okuplja se u Sikstinskoj kapeli kako bi na tajnoj konklavi izabrao novog papu. Iako teoretski svaki kršteni muškarac rimokatolik može biti izabran, već više od 700 godina papa se bira isključivo iz redova kardinala.

Većina od ukupno 266 papa kroz povijest bila je europskog podrijetla. Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio u Argentini, prvi je papa izvan Europe u posljednjih 1300 godina, piše tportal.

Pravo glasa na konklavi imaju samo kardinali mlađi od 80 godina, a trenutačno ih je 138, uključujući i dvojicu Hrvata – Vinka Puljića i Josipa Bozanića. U strogoj tajnosti, svaki kardinal na listić upisuje ime kandidata po svom izboru i ubacuje ga u kalež na oltaru. Glasanje se odvija u Sikstinskoj kapeli gdje kardinali budu zaključani. 

Za izbor je potrebna dvotrećinska većina, a ako je nitko ne postigne, glasanje se ponavlja. Moguće je održati do četiri kruga glasanja dnevno. Konklava kojom je 2013. izabran papa Franjo trajala je oko 24 sata i obuhvatila pet krugova. Ipak, proces može potrajati znatno dulje – primjerice, konklava u 13. stoljeću trajala je gotovo tri godine, dok je ona u 18. stoljeću potrajala četiri mjeseca.

Nakon prebrojavanja, listići se spaljuju u peći unutar Sikstinske kapele, koju prije konklave pripremaju vatikanski vatrogasci. U drugoj peći spaljuju se kemikalije koje proizvode dimni signal – crni dim označava da papa još nije izabran, a bijeli da jest.

Predstavljanje pape

Kad je papa izabran, predstavnik Kardinalskog zbora izlazi na balkon bazilike sv. Petra i pred okupljenim mnoštvom objavljuje „Habemus papam” – „Imamo papu”. Novi papa tada odabire svoje papinsko ime, oblači bijelu reverendu i prvi put se obraća vjernicima, čime katolička Crkva dobiva novog poglavara.

Skoro svaki papa služi do svoje smrti, a posljednja iznimka je bio Papa Benedikt XVI. koji je s dužnosti odstupio zbog lošeg zdravlja i time postao prvi papa u 600 godina koji je to napravio.