Koliko su tinejdžeri u Hrvatskoj financijski pismeni?

S druge strane, tinejdžeri još uvijek pokazuju loš odnos prema raspolaganju novcem. Istraživanje je predstavljeno na konferenciji „Financije za nove generacije“ u organizaciji HUB-a i Štedopisa.

Istraživanje je provedeno metodom online upitnika s ispitanicima u dobi od 13 do 19 godina, na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1011 ispitanika. Pri ispitivanju mjerene su tri osnovne kategorije financijske pismenosti: financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema novcu. U istraživanju su sudjelovali učenici škola u kojima je Štedopis provodio financijske edukacije, pa je ovo istraživanje ujedno i evaluacija provedenih aktivnosti financijskog opismenjavanja tinejdžera. 

ilustracija/canva

Rezultati istraživanja pokazuju da su tinejdžeri u uzorku relativno financijski pismeniji u odnosu na ostatak tinejdžerske populacije (posljednje istraživanje OECD-a iz 2019.) te da je značajno porasla razina njihovog financijskog znanja uz blago poboljšanje financijskog ponašanja (posljednje istraživanje HUB-a i Štedopisa iz 2020.). 

„Rezultati istraživanja potvrđuju da financijska edukacija, ali ne jednodnevna i povremena, već sustavna koju provode nastavnici u svojim razredima kroz cijelu školsku godinu povećava razinu financijske pismenosti mladih“, izjavila je Marina Ralašić, predsjednica Štedopisa.

ilustracija/canva

Najvažniji nalaz ovog istraživanja je značajni rast financijskog znanja za čak 14% u odnosu na 2020. godinu. Naime, 77% tinejdžera ima relativno visoko financijsko znanje kada je u pitanju shvaćanje koncepta vremenske vrijednosti novca koji se svodi na razumijevanje da inflacija obezvrjeđuje novac. Također, poboljšalo se financijsko ponašanje tinejdžera u Hrvatskoj u usporedbi s 2020. pa tako tinejdžeri pokazuju veću odgovornost pri upravljanju novcem u obliku štednje (76% tinejdžera štedi, što je 5% više nego 2020.). Osim toga, zabilježen je blagi porast financijske uključenosti tinejdžera, tako njih 53% ima otvoren račun u banci od kojih se 50% koristi mobilnim bankarstvom što je 17% više nego 2020. Istraživanje je pokazalo da 80% dobiva džeparac, što je 5% manje u odnosu na 2020. Od toga je njih 86% iz strukovnih škola što je značajan napredak u odnosu na 2020. kada je džeparac dobivalo samo njih 29%.

ilustracija/canva

„Iako se teme financija mogu činiti komplicirane i teške, mladi imaju priliku učiti o novcu na vrlo jednostavan način već od najmlađe dobi. Vjerujem da većina učenika dobiva džeparac, a upravo je to odličan alat za učenje o odgovornom upravljanju novcem“, izjavila je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.

U odnosu na istraživanje provedeno 2020. došlo je do promjene rangiranja najvažnijih financijskih ciljeva u budućnosti, tada  je najvažnije bilo dobiti stalni posao (79%), a sada je imati vlastiti automobil (72%) i financijski ne ovisiti o roditeljima (71%). Također se istraživalo i koji financijski problemi zabrinjavaju tinejdžere u budućnosti, a najveći izvori zabrinutosti su u vezi s troškovima samostalnog života (28%) i pronalaskom dobro plaćena posla (21%).