'Najbolji i najprirodniji način razvoja djece je - IGRA'

Osim usmjeravanja djece u sustav sporta, prema sportskim klubovima koji imaju educirane stručnjake za rad s djecom, osnovna zadaća Erste Plave lige već 11 godina je i omogućiti djeci da uživaju u fizičkoj aktivnosti kroz natjecanje, igru i druženje. Sve to da bi se prevenirala pretilost i ostali zdravstveni problemi koji nastaju uslijed nedovoljnog kretanja i pretjerane vezanosti djece uz televizor, računala i mobitele, kao i stvorile pretpostavke za njihovo bolje mentalno zdravlje.

O značaju fizičke aktivnosti na razvoj djece govorio nam je i doktor Ranko Rajović, šef Katedre za neuroznanost u odgoju i obrazovanju na Pedagoškom fakultetu u Kopru.

PR

"Na razvoj dječjeg mozga najviše utiče okruženje. Prvo okruženje je obitelj, pa tek onda vrtić  i škola, a sada imamo i treće okruženje, a to je internet. Nismo spremni za ovaj digitalni svijet jer već desetak godina stižu rezultati istraživanja da su kod tinejdžera smanjene duboke regije mozga. Ne kod svih, ali već sama činjenica da se to događa je zabrinjavajuća. Ono što se zna, jedan od glavnih faktora te pojave je malo aerobnih aktivnosti kao što su trčanje, skakanje, park, šuma, priroda, sport… Najbolji i najprirodniji način razvoja je igra, prvo igra bez strukture, gdje je igra sama sebi jedini cilj. Ali ta igra mora biti u prirodnom okruženju, a ne na internetu. Nisam protiv interneta i novih tehnologija, ali moramo znati gdje je granica i kada i kako je postaviti da bismo sačuvali djecu. Prirodno okruženje, gdje sve polako dolazi i mozak ima vremena sve obraditi i analizirati, najbolje je za razvoj u prvim godinama života. Kasnije dolaze igra sa strukturom sa pravilima i djeca to vole. Moramo ih polako vraćati u sport, ali ne da na treningu i rade po 20 čučnjeva i sklekova i da trče pet kilometara, nego da to sve sliči igri“, pojašnjava dr. Rajović.

Roditelji su postali bankomat za želje djece

Roditelji imaju najveću ulogu i odgovornost kada govorimo o usmjeravanju djece prema sportu i ostalim zdravim životnim navikama, no ponekad u tom nastojanju ne postupaju onako kako bi to za njihovu djecu bilo najbolje. Suglasan je s time i dr. Rajović.

„Sve više uočavamo pojavu da roditelji nekritički ispunjavaju želje svom djetetu i dijete postaje centar obitelji. Neću previše kritizirati roditelje, oni to rade iz najbolje namjere, ali moraju znati da to nije dobro za razvoj djece. Roditelji kao da su postali bankomat za želje djece. I onuda, kad se dijete suoči s problemom, ne može se snaći. I šta se onda događa? Frustracija visoka, prag tolerancije nula, samo gledaju svoje potrebe, a drugi kao da ne postoje. Nekad su roditelji htjeli vidjeti dijete na ulici ili parku, vidjeti s kim se druži i to je bila jedina njihova briga. Pa je dijete možda nekad otišlo u drugu, treću ulicu, pa je to bila briga. Ili ga nema nekoliko sati, ali se znalo s kim je i gdje je. Danas nije tako, ali roditelji i dalje imaju tu misao – samo da je dijete na sigurnom, a najbolje je kada je u svojoj sobi. I onda, kada vide dijete u sobi na internetu, misle da je sve u redu, ali ono je, zapravo, tu na nesigurnom terenu, tko zna u kojim sve mračnim labirintima. Ima na tim internet mrežama i korisnih stvari, ali ne vjerujem da djeca gledaju kako se sadi drveće ili proučavaju koje planine imaju najviše vrhove. Zapravo gledaju u 80 posto slučajeva potpuno nekorisne sadržaje, ponekad i štetne“, tvrdi dr. Rajović.

PR

Moramo zaštiti učitelje

Doktor Rajović upozorava i na problem koji je najuočljiviji u školi, ali se sve češće pojavljuje i u sportu, bilo da je riječ o treninzima ili natjecanjima na kojima nastupaju djeca.

„Roditelji moraju znati da se dječji mozak intenzivno razvija najviše do pete, a onda još do sedme i 12. godine, najviše u interakciji s okruženjem i tu se ne smije griješiti. Posebno ne roditelji. Najveća greška današnjeg roditelja je što djetetu daje sve. Čak i kada dijete u školi dobije četvorku, roditelj hoće peticu. Odmah učitelj postaje zločinac koji tom djetetu nije dao peticu. Onda roditelji idu u školu i svađaju se s učiteljima. Naši učitelji su poniženi. U redu je zaštititi dijete, ali ne pretjerujmo u toj zaštiti. Moramo misliti i o učiteljima, jer ako roditelj i pogriješi iz najbolje namjere i iz velike ljubavi, tko to može ispraviti? Jedino odgojitelj, učitelj. Ne smije se dozvoliti da nam dođe roditelj koji, po njemu, zna bolje od učitelja što se treba raditi. Moramo zaštiti učitelje“, zaključuje dr. Rajović.

PR

Djeci koja nakon nastupa na Erste Plavoj ligi zavole atletiku dostupni su brojni kvalitetni klubovi poput zadarskog Fortiusa, osječke Slavonije-Žito, varaždinske Slobode, AK Vukovar, AK Medulin, čakovečkog Međimurja, riječkog Kvarnera, zagrebačkog Dinamo-Zrinjevca ili AK Knin.