Prati
Nakon provedenih anketa, donosimo vam zaključke rezultata i razgovor sa stručnjacima i psiholozima iz Hrabrog telefona
Da je vršnjačko nasilje među mladima veliki problem u Hrvatskoj svi smo pretpostavljali, ali nakon što smo dobili rezultate dviju anketa koje smo proveli u sklopu naše antibullying kampanje, to se može i potvrditi. Ankete smo proveli među dvije različite populacije u Hrvatskoj - generacijom Z te odraslima.
U anketi odraslih pokazalo se da čak 94 posto ispitanika smatra da vršnjačko nasilje u Hrvatskoj predstavlja problem. Vršnjačko nasilje doživljava se kao problem bez obzira na spol, dob i obrazovanje ispitanika. Rezultati kod generacije Z ipak su nešto drugačiji. Naime, iako je više od polovine Z generacije osjetljivo na nasilje i nastoji ga spriječiti tek 37 posto doživljava nasilje kao problem, ali se rjeđe odlučuju na aktivno sudjelovanje u sprječavanju nasilja. Ipak, tek 6 posto sudionika ne vidi problem.
Najviše mladih se povjerava prijateljima i roditeljima
Većina Gen Z ne tolerira nasilje, bez obzira na to gdje žive, idu li u osnovnu ili srednju školu i kojeg su spola. Učenici osnovnih škola i cure su nešto aktivniji u sprječavanju nasilja, u usporedbi s dečkima i starijim učenicima. Većina ispitanika pripadnika generacije Z rekla je da bi priskočila u pomoć osobi koja trpi nasilje, a kad su sami žrtve nasilja, velika većina njih ne ustručava se potražiti pomoć.
Najviše ih o tome razgovara s prijateljima (90 posto) i roditeljima (89 posto), dok nešto rjeđe o tome razgovaraju s nastavnicima ili stručnjacima (79 posto). Ipak, to je i dalje veliki broj, a može biti alarmantan s obzirom na to da djeca, čak i kad traže pomoć, i dalje trpe nasilje i možda ne dobivaju pravovremenu pomoć. O ovom problemu razgovarali smo i sa stručnjacima iz Hrabrog Telefona, psihologinjama Mirnom Čagalj Farkas i Sarom Lulić.
"Na Hrabrom telefonu primjetan je blagi porast broja poziva djece i odraslih vezanih uz temu nasilja među vršnjacima. Ipak, važno je reći da to ne znači nužno da se nasilje češće događa, već da vjerojatno djeca i odrasli imaju veću svijest o toj temi i u većoj mjeri traže pomoć", govore psihologinje te objašnjavaju s kojim se oblicima nasilja oni najčešće susreću.
Stručnjaci iz Hrabrog telefona ispričali su nam svoju stranu priče
"Najčešće se među mladima spominje tjelesno nasilje, iz razloga što ga je najlakše uočiti. Ipak, vršnjačko nasilje može biti i verbalno te uključivati vrijeđanje, prijetnje ili nazivanje pogrdnim imenima. Uz to, postoji i socijalno vršnjačko nasilje koje podrazumijeva širenje tračeva, ignoriranje i isključivanje iz društva, dok takav oblik nasilja često nije u fokusu odraslih. Naposljetku, u posljednje vrijeme sve se više govori i o cyberbullyingu, odnosno o nasilju među vršnjacima putem interneta i društvenih mreža. S obzirom na sve veće korištenje društvenih mreža kod djece i tinejdžera, vršnjačko nasilje se sve više javlja putem tih kanala komunikacije", govori te dodaje kako im se i djeca i odrasli najčešće javljaju u situacijama u kojima nisu sigurni o kakvom se nasilju radi te je li uopće riječ o nasilju.
"Svako dijete koje nazove Hrabri telefon može očekivati da će im se javiti osoba koja će ih saslušati, pokušati razumjeti i dati im podršku vezano za teškoće koje ih muče. U slučaju vršnjačkog nasilja, nastojimo potaknuti djecu da se povjere roditeljima, nastavnicima i školskim stručnim suradnicima jer je pomoć odraslih potrebna kako bi se nasilje zaustavilo", govori Mirna. Oni im pružaju podršku, ali ih upućuju i na ljude u njihovoj blizini koji su savjesni i osjetljivi za njihove probleme i koji im mogu pomoći te probleme riješiti.
"Objasnimo im da je škola odgovorna za nasilje koje se događa u školi i u blizini škole te da su odrasli odgovorni da pomognu djeci. Često je djeci to teško jer imaju razne strahove vezane uz razgovor o problemu s odraslima u svojoj okolini, stoga ih nastojimo ohrabriti i osnažiti. Osim toga, u suradnji s djetetom osmišljavamo konkretan plan onoga što bi dijete moglo učiniti kada se nađe u situaciji kada je u opasnosti, kako bi se dijete osjećalo snažnije i kako bi se lakše nosilo s tom stresnom situacijom", objašnjava.
Ne smije se zanemariti ni djecu koja vrše nasilje
Iako je, kažu, najvažnije pomoći djeci koja trpe nasilje, ne smijemo zanemariti one koji vrše nasilje. I toj je djeci, također, potrebna pomoć.
"Kad se nasilje prepozna nikako ne treba izostaviti rad s djetetom koje ga je vršilo. Ta djeca često dolaze iz obitelji u kojima i sami trpe zlostavljanje ili nasilje te im je potrebna pomoć, a prvi korak prema tome je da ih ne obilježimo kao nasilnike ili zlostavljače. Djeca koja vrše nasilje često ne nailaze na empatiju okoline, već na kazne i posljedice, čime ih se u osnovi ne uči empatiji ni primjerenim oblicima ponašanja. Oni trebaju pomoć, jednako kao i djeca koja su žrtve nasilja", govori nam Mirna.
Najveću ulogu u saniranju nasilja među mladima imaju svi - i obitelj i škola, a potom i institucije koje se bave nasiljem. "Prije svega, važno je da roditelji ili škola prepoznaju da se neko nasilje događa", govori. Zatim svaka škola pokreće protokole prema kojima tada treba postupati, a potrebno je uključiti stručnu službu, roditelje te po potrebi i vanjske institucije poput policije ili centra za socijalnu skrb", savjetuje Mirna.
Zaključak je da se nasilje treba smanjiti, prekinuti i da ga se, prije svega, nikad ne treba tolerirati
Zaključak razgovora s psihologinjom, kao i zaključak našeg istraživanja, jest taj da je na kraju krajeva najvažnije nasilje prekinuti i nikada ne tolerirati. "Nakon toga, djeci je potrebno pružiti stručnu pomoć u okviru škole ili nekih drugih institucija, a ako roditelj sazna da je njegovo dijete počinitelj nasilja, važno je da surađuje s nastavnicima i stručnim osobljem u školi te potraži pomoć kod dječjeg psihologa", dodaje Mirna za kraj.
Svaki, pa i najmanji doprinos koji može spriječiti daljnje širenje nasilja među mladima, kao i doprinos tome da se protiv nasilja progovori te ga se prestane tolerirati, korak je u pozitivnom smjeru. I ta promjena na bolje koju svi želimo i tražimo možda neće doći odmah, ali će se dugoročno pokazati. #budijak
Ovaj članak napravljen je u suradnji s Nescaféom po najvišim standardima Joomboos native studija.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Joomboos.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Joomboos.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
mala_loodacha
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun?
Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.