Prati
Anksioznost, odnosno tjeskoba, jedan je od najraširenijih psihičkih problema modernog doba. Problem je to s kojim se danas bori velik broj ljudi, ponajviše mladih, a da toga nisu ni svjesni ili jednostavno ne znaju gdje bi potražili pomoć.
A prvi korak ka tome da si pomognemo je naučiti osnovna pitanja i odgovore na ista o ovoj 'bolesti modernoga doba'. Pročitajte ih svi.
1. Što je anksioznost?
Anksioznost je način na koji nas tijelo i um drže pretjerano sigurnima i zaštićenima. To je kao lažna uzbuna; ti možeš pomisliti kako bi stvari mogle biti opasne ili zastrašujuće te kako bi ti se moglo dogoditi nešto s čime se nećeš moći nositi pa tvoje tijelo reagira zaštitnički. Tjeskoba nas zapravo može motivirati da izbjegavamo stvari koje nam stvaraju nelagodu, čak i ako je ta nelagoda neutemeljena.
2. Zašto netko razvija anksioznost - je li to kemijska neravnoteža ili nešto drugo?
Moglo bi biti oboje. Netko može imati prirodnu psihičku neravnotežu, ili to može biti ponašanje i razmišljanje koje se javlja kao posljedica životnih iskustava.
3. Je li anksioznost nasljedna?
Često je, iako ne u doslovnom smislu. No, moguće je da neke obrasce ponašanja kopiramo od bliskih prijatelja i članova obitelji, no opet sve ovisi o našim iskustvima u životu i kemijskim reakcijama u našem mozgu.
4. Postoje li određene osobine ličnosti povezane s anksioznosti?
Postoje ljudi koji imaju genetsku predispoziciju za napade anksioznosti. To su najčešće osobe nervozne i nestrpljive naravi, no bez obzira na karakter, svatko može imati problem s tjeskobom.
5. Koji su tipični simptomi?
Zatezanje u grudima, opća nelagoda, ubrzan rad srca, napetost mišića, znojenje i ubrzano disanje.
6. Što se zapravo događa u mozgu i tijelu?
Kada predosjetimo nelagodnu situaciju, mozak i tijelo surađuju kako bi odgovorili na signale iz okoline. Mozak šalje signal za pomoć, a hormoni adrenalin i kortizol se oslobađaju, kao i noradrenalin te dopamin. Te kemikalije nas upozoravaju da se događa nešto važno i uzrokuju fizičke simptome kojima nas tijelo priprema za nelagodnu situaciju.
7. U čemu je razlika između osjećaja anksioznosti i napada panike?
Napad panike dolazi brzo i obično traje 20 minuta. To je svojevrsni adrenalinski odgovor. Tvoje srce počinje nenormalno lupati, znojiš se i ostaješ bez daha. Razlika između toga i anksioznosti je što u ovom slučaju znaš što je uzrokovalo tvoju nervozu.
8. Kako ću znati kada tražiti stručnu pomoć?
Ako traje već neko dulje vrijeme i ometa te u svakodnevnom životu. Pokušaj što više razgovarati s ljudima koji su ti bliski o svom problemu kako bi ti oni mogli pomoći da se osjećaš bolje ili što prije potražiš pomoć liječnika ili stručnjaka općenito.
9. Tko može dijagnosticirati problem anksioznosti?
Psiholog ili psihijatar. Oni prolaze kroz tvoju povijest bolesti i psihičkih stanja, simptome poremećaja tjeskobe, ali i drugih poremećaja, tako da jedino oni mogu zaključiti je li riječ o anksioznosti ili nekom sličnom problemu. Ili, pak, problem uopće ne postoji. Nikako si ovakve stvari ne možemo dijagnosticirati sami niti je to pametno raditi.
10. Gdje potražiti pomoć?
Najprije se potrebno savjetovati s liječnikom opće prakse, a zatim se od njega preuzme uputnica za daljnje psihijatrijsko ili psihološko savjetovanje.
Zapamti. Anksioznost nije ništa strašno ili sramotno i od ključne je važnosti da progovoriš o njoj. Tvoje iznošenje misli i osjećaja dobar su put ka tome da kreneš rješavati probleme i suočiš se s njima.
Pogledaj novi video na našem YouTube kanalu.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Joomboos.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Joomboos.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
mala_loodacha
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun?
Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.