Prati
Pročitajte fascinantnu povijest 'karantene' koju su prvi puta uveli upravo Dubrovčani i što je ona tada značila za grad te kako se tadašnja situacija može povezati sa sadašnjom, u zanimljivom tekstu novinara 24sata.
Dok su dijelovi Europe pod strožim ili blažim oblicima izolacije zbog pandemije korona virusa, vrijedi se prisjetiti kako su Dubrovčani još u 14. stoljeću razvili karantenu, piše Denis Mahmutović za 24sata.
Karantena se, prema Hrvatskom jezičnom portalu, definira kao privremena izolacija bolesnih ili potencijalno bolesnih osoba, životinja i biljaka da se spriječi širenje zaraze. A znate li odakle potječe karantena, odnosno tko se prvi u svijetu sjetio uvesti ovakav oblik izolacije? Dubrovčani, javlja portal 24sata.
Dubrovnik je razvio svoj način obrane od zaraze
U Gradu je prvi put u svjetskoj povijesti uvedena karantena. Dok su svijetom u 14. stoljeću harale epidemije, među njima i kuga, u Dubrovniku su donesene revolucionarne mjere kako bi se spriječile unos i širenje zaraznih bolesti u Republici. Leksikon Marina Držića navodi da je bolest, koju izvori spominju kao "peste", "pestilenza", "mortalitas", "male contagiosa" ili "malatia", stigla u prvoj polovici 1348. godine. Umrlo je tada između 110 do 273 patricija, oko 300 uglednika te između tisuću i čak 10 tisuća ostalih stanovnika. Prvu pandemiju, koju će se kasnije prozvati Crnom smrti, pratile su opetovane slabije epidemije.
Dubrovnik je uskoro razvio svoj način obrane od zaraze. Veliko vijeće izdalo je 1377. odredbu prema kojoj su se pridošlice iz kritičnih područja prije ulaska u grad morale zadržati mjesec dana u nadziranim lokacijama. Nakon dvije godine uslijedila je nova odredba, kojom se utvrdilo trajanje i mjesto karantene, uz kazne za prekršitelje te su se imenovala tri službenika zadužena za nadzor provođenja mjera. U početku, karantena se provodila na otvorenom ili u drvenim skloništima koja bi se kasnije spaljivala, i to na otočićima Mrkanu, Bobari i Lokrumu.
Kršenje karantene u Dubrovniku kažnjavalo se visokim kaznama
S vremenom, karantene su se razvile u složene zdravstvene službe koje su, osim zdravstvenih službenika, upošljavale pisare, stražare, grobare, brijače, svećenike te čistačice. Naknadno su se približavale bliže Gradu, na nekoliko stotina metara od zidina. Skupine ovakvih povezanih zgrada nazivale su se lazaretima. Kršenje karantene u Dubrovniku kažnjavalo se visokom kaznom od stotinu dukata, a ona se po potrebi mogla pretvoriti u tamnicu ili tešku tjelesnu kaznu.
Ova odredba je zabranila i uvoz robe iz zaraženih područja čime se usporavala trgovina od koje je Dubrovnik preživljavao, ali kao mjera borbe protiv bolesti bila je i ekonomski i moralno podnošljivija od većine venecijanskih i milanskih mjera. Uskoro su dubrovački model preuzeli i ostali vodeći mediteranski gradovi, kao što su Venecija ili Genova, navodi Leksikon Marina Držića.
Danas, srećom, nema kuge, ali trenutno je u svijetu proglašena pandemija korona virusa. S obzirom na to da je diljem Europe na pojedinim područjima uveden stroži ili blaži tip izolacije, već se počinju naslućivati i ekonomske posljedice ovakvog zatvaranja. Ni Dubrovnik, u kojemu je opet uveden karantenski smještaj u kojemu su trenutno smještene dvije osobe, nije iznimka....
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun?
Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.