Prati
Veličina i vrijeme obroka mogu imati značajan utjecaj na zdravlje, kažu stručnjaci. Dugo se preporučuje pravilo: "Doručkuj kao kralj, ručaj kao princ, a večeraj kao siromah." No, većina ljudi radi suprotno – večera im je često najobilniji obrok
Kako vrijeme obroka utječe na tijelo?
Iako su istraživanja o utjecaju vremena obroka još uvijek u tijeku, stručnjaci se slažu da obilna večera nije najbolji izbor. Osobe koje unose većinu kalorija u večernjim satima imaju veći rizik od pretilosti, dijabetesa tipa 2 i visokog krvnog tlaka. Razlog tome je unutarnji tjelesni sat – ujutro tijelo bolje prerađuje hranu, dok navečer metabolizam usporava, piše miss7.
Primjerice, ako pojedete isti obrok ujutro i navečer, skok šećera u krvi nakon večere bit će veći i trajat će dulje. Uz to, kasniji obroci mogu potaknuti skladištenje masti tijekom spavanja, što dugoročno može otežati kontrolu tjelesne težine.
Što kažu istraživanja?
Analiza devet studija o mršavljenju pokazala je da su osobe koje su najviše kalorija unosile ranije u danu izgubile više kilograma i imale bolje razine šećera i kolesterola. Također, istraživanja sugeriraju da su ljudi manje gladni tijekom dana ako im je doručak najobilniji obrok.
Kako prilagoditi prehranu?
Stručnjaci preporučuju postupno povećanje unosa kalorija ranije tijekom dana. Počnite s hranjivim doručkom bogatim proteinima, poput grčkog jogurta, jaja ili graha. Pokušajte organizirati obilan ručak kako biste smanjili glad u večernjim satima i smanjili potrebu za kasnonoćnim zalogajima. Ako ipak osjetite glad navečer, birajte zdrave opcije poput ribe, povrća, voća i cjelovitih žitarica umjesto prerađene hrane bogate šećerom i solju.
Večera ne mora nužno biti najmanji obrok u danu, ali idealno bi bilo da nije najveći. Pravilnim rasporedom obroka možete poboljšati metabolizam i dugoročno očuvati zdravlje.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun?
Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.