Usamljenost se ne pojavljuje uvijek onako kako bismo očekivali. Može se skrivati iza svakodnevnih navika poput impulzivne kupovine ili pretjerane konzumacije hrane. Razna ponašanja mogu biti znak da vam nedostaje društvo, bilo u obliku prijatelja ili partnera
1. PREKOMJERNO KORIŠTENJE DRUŠTVENIH MREŽA
Besciljno skrolanje, lajkanje i stalno objavljivanje mogu izgledati kao uobičajeno ponašanje, ali za mnoge je to način ispunjavanja praznine koju ostavlja nedostatak stvarne ljudske povezanosti. Osobe koje se osjećaju izolirano često se okreću društvenim mrežama kako bi se osjećale dijelom nečega, iako to zapravo ne pruža trajnu utjehu. Problem je u tome što gledanje života drugih može pogoršati usamljenost, stvarajući dojam da svi ostali imaju ispunjen i sretan život dok vi stojite sa strane, piše 24sata.
2. STALNO TRAŽENJE ODVRAĆANJA
Dozvoljavate li sebi da ne možete biti u tišini, odmah uzimate telefon, uključujete TV ili tražite neki oblik pozadinske buke? Iako to može izgledati kao jednostavna navika, često je to način izbjegavanja suočavanja s vlastitim mislima. Duboka usamljenost čini tišinu nepodnošljivom, pa distrakcije postaju način nošenja s tim osjećajem.
3. PREKOMJERNO POSVEĆIVANJE POSLU I ODGOVORNOSTIMA
Potpuno se posvetiti poslu, volontiranju ili beskrajnim projektima može izgledati kao produktivnost, no često je to pokušaj izbjegavanja emocionalne praznine. Ako netko uvijek ima izgovor zašto ne može izaći ili se družiti, postoji velika šansa da izbjegava osjećaje usamljenosti.
4. KOMUNICIRANJE VIŠE S NEPOZNATIMA NEGO S PRIJATELJIMA
Iako nema ničeg lošeg u kratkim razgovorima, ako netko vodi duge, duboke razgovore s trgovcima, baristima ili slučajnim osobama online, a zanemaruje bliske prijatelje, to bi mogao biti znak da nemaju čvrste osobne veze. Kada stvarni odnosi postanu udaljeni, slučajni susreti postaju privremena zamjena za ljudsku povezanost.
5. PREKOMJERNO STRIMANJE I BINGE-WATCHING
Uživanje u serijama nije problem, ali kada netko stalno gleda jednu seriju za drugom bez drugih aktivnosti, to može biti pokušaj bijega od stvarnosti. Usamljenost često tjera ljude da traže utjehu u fikcionalnim likovima i pričama, pružajući osjećaj povezanosti bez stvarne ljudske interakcije.
6. SMIJANJE NA RAČUN EMOCIONALNIH PROBLEMA
Šaliti se zbog vlastite samoće, ismijavati vlastite nevolje ili stalno umanjivati vlastite borbe može izgledati kao smisao za humor, ali često je to maska dublje boli. Osobe koje koriste humor kako bi prikrile svoje emocije često se bore više nego što pokazuju, bojeći se priznati da se osjećaju izolirano.
7. NEPREKIDNO ŠOPINGIRANJE I NEPOTREBNO TROŠENJE NOVCA
Online šoping, impulzivna kupovina i "mali darovi" sami sebi mogu biti pokušaj zamjene za ispunjenje koje dolazi iz stvarnih odnosa. Kupovina pruža privremeni porast dopamina, no kada netko često kupuje stvari koje mu nisu potrebne, to može biti način ispunjavanja emocionalne praznine.
8. PREVIŠE ILI PREMALO SPAVANJA
Usamljenost može ozbiljno utjecati na obrazac spavanja. Neki ljudi spavaju previše kako bi izbjegli osjećaj samoće, dok drugi pate od nesanice jer im um ne prestaje razmišljati noću. Bilo koji ekstrem može biti znak emocionalne izolacije.
9. TOKSIČNI ODNOSI
Može se činiti čudnim, ali usamljene osobe češće podnose loše odnose samo kako bi izbjegle potpuno biti same. Mogu ostati u nezdravim prijateljstvima, komunicirati s toksičnim bivšim partnerima ili održavati veze s ljudima koji ih emocionalno iscrpljuju, jer alternativa – biti sam – čini se još gorom.
10. NEUMJERENO JEDENJE
Jesti iz dosade nije rijetkost, ali kada netko često poseže za hranom zbog utjehe, a ne zbog gladi, to može biti znak emocionalne usamljenosti. Hrana pruža privremeno zadovoljstvo, ispunjavajući emocionalnu prazninu u nedostatku značajnih ljudskih veza.
11. IZOLIRANJE UZ ISTICANJE DA STE "PREZAUZETI"
Osobe koje se osjećaju usamljenima često uvjere sebe – i druge – da jednostavno nemaju vremena za društvene kontakte. Odbijaju pozive, tvrde da su preopterećeni poslom ili izbjegavaju planiranje, čak i kada u dubini duše čeznu za društvom.
12. OPSJEDNUTOST FIKCIONALNIM ODNOSIMA
Knjige, filmovi i TV emisije pružaju bijeg, ali za usamljene osobe fikcionalni odnosi mogu početi izgledati stvarniji od stvarnog društvenog života. Previše se vežu za likove, idoliziraju romanse na ekranu ili ulažu previše u odnose s poznatim osobama, koristeći ih kao zamjenu za stvarne veze.
13. ISPUNJAVANJE SVAKOG TIHOG TRENUTKA NEKIM ZVUKOVIMA
Usamljene osobe često smatraju tišinu nepodnošljivom, zbog čega stalno puštaju glazbu, ostavljaju TV uključen u pozadini ili uvijek slušaju podcast. Čine bilo što kako bi izbjegli tihe trenutke. Tužna stvar iza toga je što ih tišina prisiljava da se suoče s osjećajem usamljenosti koji bi radije ignorirali.
14. TRAŽENJE PAŽNJE U MALIM STVARIMA
Nisu sve usamljenje osobe one koje izravno kažu "osjećam se usamljeno". Umjesto toga, oni bacaju naznake – objavljuju nejasne statusne objave na društvenim mrežama, traže komplimente ili pretjeruju u malim problemima kako bi ih ljudi primijetili. Nisu nužno dramatični, već nesvjesno teže ljudskoj povezanosti.
15. OSJEĆAJ UDOBNOSTI ONLINE VIŠE NEGO OSOBNO
Neki ljudi izgledaju društveni i pričljivi online, ali se povuku u stvarnim situacijama. Ako netko komunicira isključivo putem poruka, društvenih mreža ili online zajednica, a izbjegava interakcije licem u lice, to može biti znak da se bore s usamljenost u stvarnom životu.
16. ANALIZIRANJE SVAKE DRUŠTVENE INTERAKCIJE
Kada je netko duboko usamljen, svaki mali susret postaje ogroman. Preporučuju razgovore u svojoj glavi, brinu o tome kako su se predstavili i stresiraju se hoće li ih drugi doista voljeti. Budući da nemaju dovoljno društvene interakcije, previše se oslanjaju na male trenutke koje imaju.
17. GUBLJENJE INTERESA ZA HOBIJE I STRASTI
Osobe koje su nekada voljele određene aktivnosti, ali sada nemaju motivacije za njih, možda se bore s usamljenost. Kada nemate s kim dijeliti iskustva, stvari koje su nekoć donosile radost mogu početi osjećati prazno. Bez povezanosti, čak i najbolji hobiji gube svoju čar.
18. STALNI UMOR
Usamljenost nije samo emocionalni problem – ona utječe i na fizičko zdravlje. Osobe koje se osjećaju izolirano često pate od kroničnog umora, čak i ako dovoljno spavaju. Nedostatak društvene interakcije iscrpljuje energiju, zbog čega se osjećaju tromo, motivacijski prazno i odvojeno od svijeta.
19. PREVIŠE ISPRIČAVANJA
Osobe koje se osjećaju usamljeno često imaju problema s vlastitom vrijednošću, što ih dovodi do prekomjernog ispričavanja – čak i za stvari koje nisu njihova krivnja. Mogu reći "žao mi je" zbog zauzimanja prostora, izražavanja osjećaja ili čak jednostavno postojanja u razgovoru.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun?
Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.