Prvi 9352 pregleda 22. svibnja 2019.

Priča o Černobilu i najstrašnijoj nuklearnoj nesreći u povijesti

instagram

Na HBO-u se trenutno emitira mini serija o Černobilu, a evo svih detalja ove velike tragedije čije se posljedice osjećaju i dan danas.

Eksplozija nuklearne elektrane Černobil najsrašnjija je nuklearna nesreća u ljudskoj povijesti. Iako su prošle 33 godine od ove razarajuće eksplozije, posljedice će biti prisutne još dugo vremena. Na području Sovjetske Ukrajine uz samu ukrajinsko-bjelorusku granicu, 26. travnja 1986. godine, nešto nakon ponoći, odjeknuo je najkatastrofalniji zvuk u povijesti čovječanstva.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Tarih 26 nisan 1986.Ukrayna'nın Pripyat şehrinde bulunan Çernobil Nükleer Santrali patladı.Bu patlamada İkinci Dünya Savaşı'nda Hiroşima ve Nagazaki şehirlerine atılan bombalardan 200 kat kuvvetliydi.Kazadan 25 yıl sonra 2011'de yapılan bir araştırmada bile incelenen sütlerin yüzde 93'ünde kabul edilebilir düzeyin çok üzerinde uzun ömürlü izotop sezyum-137 belirlendi.Etkileri ülkemizde halen hissedilen bu felaketin etkilerinin silinmesi için 48000 yıl gerekiyor.ABD Federal Sağlık Kanunlarına göre 1980-1996 yılları arasında Türkiye'de 5 ay bulunanların kan bağışı kabul edilmediğini biliyor muydunuz?#nukleer#cernobil#nuclear #radyoaktivite#stopnuclear#radioactivity

A post shared by Doğan Söğüt (@mdogansogut) on

Uzrok

Kao uzrok je detektirana kombinacija neispravnog dizajna i nestručnog osoblja koje je odlučilo provesti eksperiment koji nije smio biti proveden. Eksperimentom se trebalo utvrditi mogu li turbine pri gašenju, a u slučaju prestanka vanjskog napajanja elektičnom energijom, osigurati dovoljno energije za održavanje sustava hlađenja. S obzirom na to da je reaktor broj 4 ionako trebalo isključiti zbog održavanja, pala je odluka kako će upravo taj reaktor isključiti za potrebe tog eksperimenta.

Moć elektrane

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Смотрю я сейчас сериал про Чернобыль что по HBO. Каждую серию если и можно смотреть, то только с валерьянкой вместе. До ужаса правдивый, до боли реалистичный. Он про людей - с их глупостями, героизмом, властолюбием, наивностью и героизмом ( да, героизм преобладает). Фильм про обычных людей, про ликвидаторов, про врачей и пожарных, про шахтеров и солдат, про детей и жён, родителей и друзей. Это фильм про нас с вами, так как это наша история и мы в ней жили, мы ее вдыхали, мы в ней выживали, мы с ней живём и расхлёбываем эту историю до сих пор. Из лично моего... Через день или два после аварии мы как раз проезжали через эти территории из Чехословакии ( в то время) в Тверь. На поезде. И всю дорогу на станциях ходили люди в специальной одежде с приборами и измеряли что то, что именно тогда было не понятно.. И в университете у нас ОБЖ вёл один из ликвидаторов ( какую именно роль в ликвидации он выполнял я не знаю), все наши лекции в основном сводились к теме как спастись при радиации, с различными историями из жизни Чернобыля, аварии и признаками лучевой болезни... Советую посмотреть всем. Но тяжело. И да, это ближе чем кажется и да, это ближе чем война, поэтому и память должна быть...свежее И ещё... фильм снят с очень большим уважением к людям и ликвидаторам, я думаю это достойная память этих людей и их историй, рассказанная миру.. #чернобыль #чернобыльскаяавария #chernobyl #chernobylhbo #chernobyldisaster

Objavu dijeli Ksenia (@kseniabeker)

U to vrijeme, elektrana je imala četiri reaktora koja su bila u mogućnosti proizvesti električnu energiju dovoljnu za opskrbu 10 posto čitavog teritorija Sovjetske Unije. Koliko je radnika imala govori činjenica da je, iako se elektrana nalazila blizu gradića Černobil koji je nekad imao 12.000 stanovnika, bilo potrebno sagraditi poseban grad samo za radnike elektrane. Tako je nastao Pripyat koji je brojio 50.000 stanovnika, a svi su bili radnici u elektrani i članovi njihovih obitelji.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Genlerimize işlemiş bir felaket... Bazılarının verdiği kararlar ve sonuçlarını tüm dünyanın tüm insanlığın tüm doğanın hala çektiği ve çekecek olduğu bir yıkım... Unutmadık... Her öldürülen insan, doğaya verilen zarar üç beş kız çocuğu ya da üç beş ağaç değil! Tüm dünya, tüm insanlık... İçinde senin de olduğun... “Kapıları çalan benim, Kapıları birer birer. Gözünüze görünemem, Göze görünmez ölüler. […] Yedi yaşında bir kızım. Büyümez ölü çocuklar. Saçlarım tutuştu önce, Gözlerim yandı kavruldu. Bir avuç kül oluverdim, Külüm havaya savruldu. Benim sizden kendim için Hiçbir şey istediğim yok. Şeker bile yiyemez ki Kâat gibi yanan çocuk. Çalıyorum kapınızı, Teyze, amca bir imza ver. Çocuklar öldürülmesin Şeker de yiyebilsinler." #ergülakyürek #cernobil #pripyat #nükleersantralehayır #çernobilreaktörkazası #cernobiliunutma #nazımhikmet

A post shared by Ergül Akyürek (@ergulakyurek) on

Posljedice

Nakon eksplozije, elektrana je gorjela deset dana. Nekoliko desetaka radnika i vatrogasaca ubijeno je u pokušaju gašenja. Radioaktivne čestice pomoću vjetra raširile su se površinom cijele Europe. Najviše je stradala susjedna Bjelorusija, a čestice su se nastavile kretati prema području Skandinavije, ali i prema središnjoj i istočnoj Europi. Radioaktivne čestice nisu zaobišle ni Hrvatsku u koju su stigle pet dana nakon eksplozije.

Oko 35.000 odraslih i oko 1.400 djece javilo se nakon eksplozije u bolnicu s odmah vidljivim posljedicama eksplozije, dok su kod mnogih te posljedice tek kasnije postale vidljive. Tako je na kraju zabilježen broj od oko 2,4 milijuna Ukrajinaca sa zdravstvenim posljedicama koje osjećaju i dan danas, a konačan broj bit će vidljiv tek za nekoliko desetljeća.

Broj preminulih od posljedica eksplozije, prema nekim podacima, iznosi između 200.000 i 400.000 ljudi. 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

BÜYÜK PATLAMA : Çernobil Ukrayna'nın kuzeyinde Kiev yakınlarında Çernobil Nükleer Santrali 26 Nisan 1986'da patladı. Peki nedeni neydi bu patlamanın ? Deney.Evet yanlış duymadınız hemde çalışanların yaptığı riskli ve yanlış deney girişimi. Ne mi oldu ? Santraldeki reaktör binası yani deneyin gerçekleşen yerin bakımı yapılıyordu.Fakat çalışanlar bu bakımı es geçerek deney yapmaya karar verdiler.Deneyde inanılmaz bir güç oluştu ve maalesef bakımda olduğu için güvenlik kısmı çalışmayacağı için deneyi durduramadılar.Ondan sonrası mühim.Ölen işçiler,insanlar,oradan etkilenen bir çok insanın kansere yakalanmaları,bulutlar yoluyla ve diğer nedenlerle başka ülkelere yayılması,neredeyse bütün ülkelerin radyasyonları artması bu nedenle kanserlerin kat kat artması.E ondan sonra ne oldu derseniz. Patlama olan bölgede inanılmaz derecede radyasyon yayan parçalar vardı özellikle çatı kısmında.Yani oranın acilen temizlenmesi gerekiyordu.İnsan giremiyordu.Ne yapacaklardı ? Sizin de ilk aklınıza gelen robot mu? Evet robotlar gönderdiler ama işe yaramadı çünkü radyasyon,robotları bile bozuyordu.Son çözüm olarak insan gücünden yararlanmak zorunda kaldılar.İnsanlar yani çalışanlar sadece 3 dk çalışıp değişiyorlardı.Böylece bütün radyasyonlu parçaları bir yere toplayıp betonladıktan sonra iş bitmişti.Çalışanlar ise 1 yıl içinde radyasyona bağlı ölmüşlerdi. Ve hala ÇERNOBİL radyasyon yaymaya devam ediyor ama o zamanki kadar değil. İçimiz rahat mı ? Ben söyleyeyim,değil. #çernobil #çernobiliunutma #cernobil #radyasyon #ukrayna

A post shared by ‘17 (@bilgili_genc0) on

Most smrti

S obzirom na to da su vlasti pokušale katastrofalne posljedice što duže čuvati u tajnosti, evakuaciju ljudi započeli su tek nakon dan i pol. Ljudima su rekli da si uzmu hranu, piće i nešto odjeće za tri dana, iako su znali da se više nikad neće moći vratiti. Rekli su im da kućne ljubimce ostave za sobom. Svi ljubimci su na kraju bili ubijeni.

Za evakuaciju ljudi iz obližnjih mjesta bilo je potrebno 1.225 autobusa. Ljudi su zbog nedostatka informacija o stvarnoj katastrofi i opasnosti nakon nesreće, nakon same tragedije stajali na mostu u blizini elektrane, koji je bio na naizgled sigurnoj udaljenosti, ne bi li vidjeli plamen. Svi koji su bili na tom mostu tijekom večeri eksplozije umrli su od posljedica radijacije vrlo brzo. Taj most danas je poznat kao 'Most smrti'.

Budućnost

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

#pripyat #chernobyl

Objavu dijeli Andrew (@andrewdemidofff)

U černobilskom reaktoru broj 4 još uvijek se nalazi oko 135 tona radioaktivnog Urana i Plutonija. Netom nakon nesreće, sagrađen je sarkofag koji štiti okoliš od dodatne radijacije, ali on se zbog djelovanja štetnih tvari potrošio. 

Godine 2007. potpisan je ugovor između ukrajinskih vlasti i francuskog konzorcija o izgradnji novog, a isti je 2017. godine i postavljen. Njegova izdržljivost procjenjuje se na otprilike 100 godina. No, s druge strane, da se utvrdi točan broj žrtava ove katastrofalne nesreće ipak će trebati proći još minimalno nekoliko desetljeća.

Ako te zanima još detalja i želiš vidjeti kako ova stravična nesreća izgleda kad je se ekranizira, pogledaj prve tri epizode mini serije Chernobyl na HBO-u. Sljedeća, od ukupno pet epizoda, izlazi u ponedjeljak.

Pogledaj novi video na našem YouTube kanalu.

 | Autor:

Tvoja reakcija?

1 Komentar/a

Pročitaj sve